'U članku se navodi sljedeća netočna izjava voditeljice provedenog istraživanja Zrinka Ristić Dedić: 'Budući da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pod vodstvom ministrice Blaženke Divjak odbacilo Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje, izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme, kojim je bilo predviđeno uvođenje izbornosti u višim gimnazijskim razredima, ne može se očekivati skoro povećanje zadovoljstva i motivacije učenika u ovom dijelu srednjoškolskog obrazovanja'.

Navedena je teza potpuno netočna i krajnje nekorektna, naime Ministarstvo nije odbacilo prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje, a u konačnici predlaže ga Ekspertna radna skupina. Prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje je objavljen na službenim internet stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja na sljedećoj poveznici: https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-KURIK/nacionalni_kurikulum_za_gimnazijsko_obrazovanje.pdf.

U tom dokumentu, koji je napisan tijekom 2015. i 2016. godine, predviđa se uvođenje organizacijskih promjena i izbornosti u gimnazije pet godina nakon uvođenja novih predmetnih kurikuluma. Na 19. stranici navodi se sljedeće: 'Petogodišnje razdoblje do uvođenja predviđenih organizacijskih promjena potrebno je kako bi se škole, odgojno-obrazovni radnici, učenici i roditelji mogli primjereno pripremiti za predviđene promjene'.

Nadalje, na 19. stranici navedeni su preduvjeti za uvođenje takvih organizacijskih promjena: 'potrebno je ispitati izvodivost te potrebe i mogućnosti škola i odgojno-obrazovnih radnika za predložene organizacijske promjene. Nakon provedenih analitičkih postupaka, u skladu s rezultatima, nužno je propitati broj i strukturu orijentacijskih modula i po potrebi ih revidirati'. Ministarstvo znanosti i obrazovanja upravo eksperimentalnim programom Škola za život, koji je započeo 2018. godine, prikuplja podatke o potrebama i mogućnostima škola i odgojno-obrazovnih radnika što je jedan od preduvjeta uvođenja organizacijskih promjena u gimnazije.

Nadalje, netočna je i tvrdnja gospodina Borisa Jokića, koji ističe sljedeće: 'Premda vlast ima obvezu i odgovornost ujednačiti uvjete obrazovanja i podići kvalitetu u svakoj školi u Republici Hrvatskoj, već 29 godina to ne čini, što će značajno utjecati na nejednakost društvenoga i ekonomskog razvoja'. Naime, samo u prošloj godini, od prosinca 2017. godine do prosinca 2018. godine u opremanje škola Ministarstvo znanosti i obrazovanja je uložilo više od 102 milijuna kuna. Navedeni iznos odnosi se na opremanje osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, što jasno potvrđuje teze o ulaganju Ministarstva s jasnom namjerom i ciljem stvaranja što boljih uvjeta za kvalitetno obrazovanje u Hrvatskoj.

S obzirom na to da su u članku objavljene potpuno netočne i krajnje nekorektne teze, molimo da se postupi sukladno Zakonu o medijima.