Umjesto u Narodne novine, ministrica Blaženka Divjak poslala je kurikulum Povijesti u novu javnu raspravu iz tri razloga.

'Bila sam nezadovoljna prijedlogom koji sam dobila od Ekspertne radne skupine i o tome sam, naravno, obavijestila kolegu Fuchsa. Razlozi su jednostavni. Prije svega, prevelika količina sadržaja. Veća nego sada. Drugo, relativizacija Holokausta je nešto što narušava međunarodni ugled Hrvatske ukoliko to ne adresiramo kako treba i treće, novi novi koncepti koji nisu raspravljeni u znanstvenoj i stručnoj javnosti. Nama je najvažnije da taj kurikulum bude unaprijeđen i bolji od postojećeg i da učenici smanje bubanje nepotrebnih činjenica, nego da kurikulum donosemo brzo', poručila je ministrica za tportal.

Podsjetimo, bivši ministar znanosti Radovan Fuchs posebni je savjetnik premijera Andreja Plenkovića za koordinaciju rada Ekspertne radne skupine (ERS) za provođenje kurikularne reforme. Konkretno, Fuchsova zadaća je da osigurati usklađenost unutar samog ERS-a, ali i njegovu suradnju te usklađeno djelovanje s Posebnim stručnim povjerenstvom (PSP, tijelo rekordno dugog službenog naziva pod predsjedanjem samog Plenkovića) i Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

U travnju 2018., uoči prvog sastanka ERS-a u novom sastavu, Fuchs je poručio da svjetonazorska pitanja treba ostaviti po strani, kako 90 posto stvari o kojima se svi slažemo ne bi čekalo: ’I svjetonazorska pitanja trebaju se raspraviti, ali svima mora biti jasno da nitko u školama neće učiti djecu da je Zemlja ravna ploča’, rekao je tada Fuchs.

Niti godinu dana kasnije, svjetonazorska pitanja vratila su se, na velika vrata, u raspravu o kurikularnoj reformi. Nova Radna skupina za izradu prijedloga kurikuluma Povijesti, umjesto da dopuni već raspravljeni kurikulum koji seže u razdoblje ERS-a pod vodstvom Borisa Jokića, izradila je praktički potpuno novi dokument s propisanim nastavnim sadržajima.

Kako je sporni kurikulum opet dospio u javnu raspravu? U jesen 2017., ministrica Divjak reaktivirala je stručne radne skupine iz razdoblja Jokićevog ERS-a kako bi, temeljem stručnog savjetovanja i javne rasprave iz 2016. godine, doradile kurikularne dokumente. Početkom 2018. recenzije su dostavili Bavarsko ministarstvo obrazovanja i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, da bi se novo javno savjetovanje o kurikulumu povijesti i ostalim kurikularnim dokumentima našlo u javnoj raspravi krajem 2018. Prijedlog kurikuluma potom je dorađivala tzv. Fuchsova radna skupina, naslanjajući se na čak 50-ak komentara iz javne rasprave, te u konačnici izradila - novi dokument.

Pred ministricom Divjak tada su se našle dvije opcije: amenovati takav kurikulum ili ga nastojati 'popeglati'. S obzirom da kurikulum nije zaslužio prolaznu ocjenu, nije bilo druge nego ga poslati u novu javnu raspravu koja će legitimirati promjene.

Javna rasprava otvorena je do petka, a zasad je pristiglo 36 komentara. Među njima je i onaj Snježane Koren, predstojnice Katedre za metodiku nastave povijesti na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta i voditeljice reaktivirane stručne radne skupine za Povijest, koja formalno u međuvremenu niti nije deaktivirana. Koren naglašava da predloženi kurikulum nije dorada, što je bilo propisano,već 'posve novi prijedlog kurikuluma povijesti, posve različit od dokumenta koji je stavljen na javno savjetovanje'. Upozorava da radna skupina dosad nije podnijela izvješće o provedenom javnom savjetovanju, pa nije jasno na čemu se temelji ovakva odluka, osobito stoga što su komentari na prošlom javnom savjetovanju većinom bili pozitivni.

'Bilo bi bolje da svjetonazorska pitanja nisu u fokusu, da raspravljamo o struci i pedagogiji. Usmjereni smo na Holokaust i Domovinski rat, a ideologija se zapravo krije u tome što se u nastavne programe trpa silna količina sadržaja zbog toga što je to 'nacionalna povijest'. Pa onda djeca od 5. do 8. razreda moraju valjda naučiti sve što si je netko zamislio da spada u tu nacionalnu povijest, bez da se razgovara o tome je li to primjereno uzrastu učenika. Nitko ne misli na djecu', konstatira profesorica Koren za tportal.

Mario Strecha, pročelnik Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, danas je objavio cjelovito očitovanje Odsjeka s prijedlogom da se dokument povuče jer bi njegovo usvajanje 'ozbiljno unazadilo nastavu povijesti te dugoročno imalo negativne posljedice i za hrvatsku historiografiju'.

Između ostalog, profesori upozoravaju je dio teksta pod 'Uzroci i posljedice' doslovce preuzet iz sažetka članka Marice Vernazze 'Objašnjenje u povijesti', bez citiranja, baš kao što su dijelovi opisa koncepta 'Kontinuitet i promjena' doslovno preuzeti iz knjige Roberta Stradlinga 'Nastava europske povijesti 20. stoljeća' i također nisu obilježeni kao citat. Prijedlog, dakle, sadrži plagijate, što se – s obzirom na rang i svrhu dokumenta – nije smjelo dogoditi i ne može se tolerirati, navodi se u očitovanju.

Kritizira se i to što se od učenika traži oblikovanje istraživačkog pitanja, jer se u dokumentu ni istraživanje prošlosti ni učenje istraživanjem nigdje ne spominju niti se vezuje uz obavezne sadržaje. Nadalje, pod svrhom poučavanja i učenja povijesti navodi se 'usvajanje temeljnih znanja o povijesti svoje nacije i svijeta od prapovijesti do danas', što sugerira postojanje nacije od prapovijesti.

'Ne naglašava se potreba za proučavanjem lokalne/zavičajne povijesti, kao ni povijesti drugih etniciteta na hrvatskom povijesnom prostoru. To bi poglavlje trebalo dopuniti još trima važnim funkcijama nastave povijesti. Osim izgradnje osobnog i kolektivnog identiteta, suvremena literatura s područja teorije historije ističe i spoznajnu, kritičku i komemorativnu funkciju povijesti... što uvelike pridonosi proklamiranom cilju nastave povijesti koji uključuje 'stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za svakodnevni život i obnašanje različitih uloga u odrasloj dobi', poručili su profesori s Odsjeka za povijest.

U mnoštvu kronoloških i faktografskih pogrešaka, terminološke neusklađenosti i neusklađenosti sa spoznajama suvremene historiografije, zamjera se, primjerice, što se od učenika traži da objasne uzroke gospodarskog zastoja u ranom srednjem vijeku, iako se o razlozima i vremenu zastoja u trgovini među znanstvenicima vode rasprave i ne postoji suglasje, pa je nejasno kako bi to učenici mogli objasniti. Potom, tema/sadržaj 'Renesansa u Hrvatskoj i Europi - nesklad znanstvenog, društvenog i kulturnog razvoja' nije historiografski primjereno artikulirana jer su dostignuća hrvatskih humanista bila europski relevantna, a gradska društva unutar kojih se oblikovao domaći humanistički pokret potpuno korespondentna europskima, poručuju profesori, dodajući da može shvatiti i kao da je renesansa izazvala nesklad između znanstvenog, kulturnog i društvenog razvoja kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

U potpuno nejasne i nerazumljive ishode i teme svrstali su, između ostalog, i 'Prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam i atlantska trgovina' jer nije jasna poveznica između prosvjetiteljstva kao filozofske doktrine, prosvijećenog apsolutizma kao oblika vladavine i atlantske trgovine kao ekonomske aktivnosti. Nerazumljiv je i ishod u kojem se od učenika traži da 'analizira utjecaj nacionalnih ideologija na granulaciju znanstvenih ideja u obrazovanje', dok u temi 'Svjetski kopneni i vodeni putovi - prijenos robe, ideja i ljudi u starome vijeku' nije jasno što se misli pod prijenosom ljudi, a i prijenos robe je neprecizan izraz s obzirom na prijevoz robe vodenim putovima.

Što dalje? Odsjek za povijest organizira okrugli stol povodom prijedloga kurikuluma u četvrtak, a dan kasnije završava javna rasprava. Imajući u vidu iznesene kritike, pred ministricom je, čini se, nekoliko opcija: neka vrsta superrecenzije od strane neovisnih institucija, vraćanje dokumenta na doradu ERS-u ili pak uspostava nove radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma Povijesti. Reklo bi se, povijest se ponavlja.