Kad su početkom 2015. godine promjene u porezu na dohodak 'prijetile' istim efektom, odnosno povećanjem dužnosničkih plaća u prosjeku za tisuću kuna, tadašnja je vlada Zorana Milanovića odlučila smanjiti osnovicu za izračun dužnosničkih plaća kako bi one ostale na istoj razini i nakon smanjenja poreznog opterećenja. No, koliko je Novi list uspio doznati, takvi planovi u sadašnjoj vladi ne postoje.

Tako će i uz tu nižu osnovicu, dužnosničke plaće, koje su u recesiji smanjivane nekoliko puta, a ukupno u prosjeku za 30 posto, od 1. siječnja 2017. godine rasti od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna, ovisno o tome koju dužnost obnašaju te kako na njihovu plaću utječu njihova stručna sprema ili specijalizacija.

Kolike će biti plaće predsjednice, premijera i predsjednika Sabora?

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović tako bi mogla od 1. siječnja imati i do tisuću i pol kuna veću plaću. Prema njezinoj imovinskoj kartici, njezina je bruto plaća 39.613 kuna, a u konačnici dobije mjesečno neto iznos od 22.720 kuna. Nakon izmjena u porezu na dohodak, njezina bi plaća, uz uvjet da ima olakšicu na dvoje djece, trebala biti 24.125 kuna.

Premijer Andrej Plenković sigurno će imati znatno manju plaću od one koju je dosad imao u Europskom parlamentu i imat će nekoliko tisuća kuna manju bruto plaću od predsjednice, jer je koeficijent za njegovu plaću niži, ali i njegova bi plaća uz olakšicu za jedno dijete trebala biti veća od 20 tisuća kuna, što ne bi bilo tako da ostane sadašnja porezna politika, odnosno, plaća bi mu bila i do tisuću kuna niža.

Iako imaju istu osnovicu i isti koeficijent za izračun plaće, predsjednik Sabora Božo Petrov, ako prijavi olakšicu za trojicu sinova, imat će veću plaću od premijera za oko tisuću kuna. I njemu će porezna reforma donijeti povećanje plaće.

Rast će i ministarske plaće, pa tako i samog ministra financija Zdravka Marića koji će umjesto dosadašnjih 17,5 tisuća kuna, dobivati oko tisuću kuna veću plaću, uz uvjet da koristi olakšicu za dvoje djece.