Đaković Rode istaknula je da je od početka godine do zaključno s današnjim danom zabilježeno 45 slučajeva oboljelih i riječ je o brojci koja je puno veća nego prošle godine, kad je bilo tek nekoliko sporadičnih slučajeva, te da se može govoriti o epidemiji.

Od mišje groznice obolijevaju uglavnom oni koji su boravili u prirodi, bilo da je riječ o izletnicima ili planinarima, a došli su u kontakt s virusom koji izlučuju sitni glodavci.

'Ove godine zabilježen je velik broj sitnih glodavaca – miševa i voluharica, a razlog za to je velika količina bukvinog žira koji im je hrana. Kad njega ima u velikoj količini, onda se i glodavci više razmnožavaju. Svakih pet, šest godina se bilježi značajan urod bukvinog žira, a posljedično raste i broj glodavaca', objasnila je Đaković Rode.

Bolest se manifestira naglom pojavom vrućice, jakom glavoboljom, bolovima u trbuhu i leđima, promjenom mokraće, mučninom i poremećajem krvne slike, liječi se simptomatski, a važno je naglasiti da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

'Inkubacija kod bolesti traje od osam do 45 dana i čim se pojave simptomi, treba se javiti svom liječniku. Težina bolesti i njezin ishod ovise o tipu uzročnog virusa, a valja naglasiti da u ovom trenutku imamo sreću da zasad imamo samo prisutnost virusa puumala koji ima blaže kliničke oblike od virusa dobrava', kazala je Đaković Rode.

Savjetuje se stoga da se za vrijeme boravka u prirodi hrana i piće drže u zatvorenim spremnicima, da se voda ne pije iz neuređenih šumskih izvora, ne preporučuje se sjedenje izravno na tlu gdje su uočeni tragovi glodavaca te posebno da se uginuli glodavci ne diraju rukama.