Američka regulatorna agencija Food and Drug Administration (FDA) izdala je žurno odobrenje za korištenje konvalescentne plazme pri liječenju bolesti COVID-19. Ustvrdili su da 'poznate i moguće prednosti tog proizvoda nadmašuju moguće i potencijalne rizike koje donosi njegovo korištenje'.

Prema podacima te agencije, više od 70 tisuća pacijenata liječeno je tom plazmom, nastalom korištenjem krvi ljudi koji su se oporavili od zaraze koronavirusom.

Trump je to nazvao povijesnom prekretnicom protiv ove bolesti. Krvna plazma osoba koje su preboljele covid, a koja je puna protutijela, prikupljala se i u Hrvatskoj.

Na stranicama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i dalje stoji poziv potencijalnim donatorima. KBC Rijeka je u travnju ove godine odaslao u javnost poziv dobrovoljnim davateljima da doniraju covid plazmu. Stoga se postavlja pitanje liječe li se covid bolesnici uopće tako.

Naime u posljednjem protokolu za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti, koji je izdalo Ministarstvo zdravstva, stoji: Učinkovitost primjene plazme dobivene iz krvi rekonvalescenata nije potvrđena te se za sada ne preporučuje koristiti u liječenju bolesti COVID-19 izvan kliničkih studija.

Plazmu za liječenje koristili u Dubravi

No, doznajemo, plazma se koristila i u bivšoj covid bolnici – KB-u Dubrava. Prof. dr. Bruno Baršić, infektolog i koordinator za zbrinjavanje covid bolesnika u toj bolnici, kazao nam je da se u Dubravi covid pacijentima davala plazma preboljelih, i to ne u sklopu kliničke studije.

Naglašava da se ta terapija nije pokazala široko primjenjivom. Baršić ju naziva terapijom očaja.

'Plazmom dajemo protutijela ljudi koji su stvorili protutijela. To nije pokazalo uspjeh u većoj mjeri, no plazmu dajemo ljudima koji su imunokompromitirani. Najčešće smo ju davali hematološkim bolesnicima da pokušamo pospješiti eliminaciju virusa. Dakle to je više terapija očaja, nego da bismo mogli reći da ćemo nekoga spasiti. Pokušavamo uz uobičajenu terapiju kod tih bolesnika napraviti eliminaciju virusa. To je jedina indikacija da je dajemo. Inače se rutinski ne primjenjuje', otkriva nam Baršić.

Oni su, kaže nam, terapiju covid plazmom primijenili kod desetak pacijenata. Nije riječ o kliničkoj studiji koju za ispitivanje lijeka naručuje neka farmaceutska kompanija, već o 'opservacijskoj studiji provedenoj unutar bolnice'. 'Iza toga nije nikakva tvrtka, nego pokušaj da se ljudima pomogne onim što imamo', dodaje. 'Riječ je o desetak bolesnika, a to je premali broj da možete donijeti neki zaključak. One studije koje su rađene kod imuno nekompromitiranih nisu pokazale efikasnost. Dakle nema široke primjene te terapije.'

Jukić: Pozivi dobrovoljnim darivateljima nisu išli zbog kliničke studije

Doc.dr.sc.prim. Irena Jukić, dr.med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, kazala nam je da je početkom pandemije bilo ‘malo dostupnih terapeutskih mogućnosti'.

‘Nisu postojali specifični lijekovi, a o cjepivu se tek razmišljalo. Za ovo drugo bilo je potrebno vrijeme. U tim momentima tražila su se već gotova rješenja. Iskustvo iz prethodnih izbijanja s drugim koronavirusima (npr. SARS-CoV-1) pokazuje da takva konvalescentna plazma (KP) sadrži neutralizacijska antitijela (NAb) protiv relevantnog virusa te da je njihova upotreba bila korisna u liječenih pacijenata’, pojasnila je Jukić.

S vremenom je, dodaje, objavljeno više randomiziranih kontroliranih studija koje su pokazale oprečne rezultate u djelotvornosti konvalescentne plazme.

‘Temeljem toga FDA je dozvolila upotrebu konvalescentne plazme samo visokog titra neutralizacijskih protutijela za liječenje hospitaliziranih pacijenata s bolesti COVID-19, u ranom tijeku bolesti i posebno onih hospitaliziranih s oslabljenim humoralnim imunitetom. Sukladno nadležna tijela EU-a na isti način ažurirala su smjernice koje su u kratkom vremenu zbog dinamike pandemije i stjecanja novih spoznaja doživjele svoje četvrto izdanje’, pojašnjava.

Tako je do sada prikupljeno više od 700 doza konvalescentne plazme, a transfundirano je 130 bolesnika, s time da su neki od njih primili više doza.

Kaže da transfuzijski zavodi nisu ni u jednom trenutku upućivali pozive potencijalnim darivateljima konvalescentne plazme radi kliničke studije, već radi njena prikupljanja za kliničku primjenu, što je i provođeno.

KBC Rijeka prikupljao plazmu, ali samo za - kliničke studije. Detalji su poslovna tajna

Pitanja smo poslali i u ostale centre za transfuzijsku medicinu u kliničkim bolničkim centrima u Osijeku, Splitu i Rijeci.

Do zaključenja teksta odgovor je stigao samo iz Rijeke. Naime riječki je KBC preko medija još u travnju ove godine odaslao poziv potencijalnim donatorima covid plazme.

‘Konvalescentna plazma je krvni pripravak koji će se primjenjivati u liječenju oboljelih od bolesti COVID-19', stoji u pozivu KBC-a Rijeka.

Sada nam pak odgovaraju da se u KBC-u Rijeka liječenje plazmom primjenjivalo, ali samo u sklopu kliničkih studija.

Više detalja nisu nam željeli otkriti jer 'ne mogu komentirati kliničke studije u tijeku'.

Nakon našeg inzistiranja kažu: ‘Obavezuje nas ugovorena poslovna tajna, a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, mišljenja sam da bi se utvrdilo da nema javnog interesa jer klinička studija nije dovršena i lijek koji je u ispitivanju još uvijek nije u primjeni (tek se ispituje) te nije na listi HZZO-a', stoji u odgovoru koji potpisuje Edi Jurković, rukovoditelj Službe za informacijske poslove, međunarodnu i intersektorsku suradnju.