Premijer Zoran Milanović u subotu je neozbiljnim i potpuno nerealnim nazvao nacrt dokumenta pripremljenog za sastastanak zemalja EU, koji će se u nedjelju održati u Bruxellesu vezano za migrantsku i izbjegličku krizu, rekavši da sutra u Bruxellesu neće preuzimati nikakve obveze za Hrvatsku. Milanović je u Jastrebarskom novinarima potvrdio kako je vidio nacrt dokumenta, po kojemu države na 'balkanskoj ruti' više ne bi smjele bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, no uvjeren je da se takav dokument neće prihvatiti, a od EU očekuje da problem riješi tamo gdje je i nastao, na granici između Turske i Grčke.
'Sve ovo drugo je gubljenje vremena', kazao je premijer Milanović te ocijenio kako je zaustavljanje izbjegličkog vala na grčko-turskoj granici jedino realno riješenje. 'Mislim da je to realno, možda ne trenutno, ali je realno jer to je jedini način, a bilo koji pristup smišljen u glavi nekog lijepo plaćenog birokrata u Bruxellesu, prema kojem bi ljudi morali ostajati tamo gdje uđu, je neostvariv', dodao je.
Europske zemlje koje će se okupiti u nedjelju u Bruxellesu mogle bi se dogovoriti da prestanu prebacivati migrante kod svojih susjeda bez prethodnih konzultacija, stoji u nacrtu dokumenta pripremljenog za sastanak u koji je uvid imao njemački FAZ koji izlazi u subotu. Na taj se list poziva agencija France presse koja kaže da je navedena mjera jedna u seriji od 16 prijedloga koje je stavio na stol predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zemljama pozvanim da sudjeluju u nedjelju na europskom mini-summitu u svrhu pomoći zemljama koje se nalaze na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti.
Milanović: sutra u Bruxellesu neće preuzimati nikakve obveze za Hrvatsku
Premijer Milanović naglasio je kako sutra u Bruxellesu neće preuzimati nikakve obveze za Hrvatsku, te ponovio da Hrvatska neće postati hot spot.
'Postoji ideja da se ljudi kada jednom uđu ne šalju dalje. To je nemoguće. Tko god je to napisao, uopće ne razumije kako stvari funkcioniraju, probudio se iz višemjesečnog sna. Nikakvih obaveza za Hrvatsku u sutra u Bruxellesu neće biti, ni jedne jedine. I kad bismo o tome razmišljali, vjerojatno bismo sazvali Sabor, ali ništa od toga', kazao je. Ponovio je da ulazak izbjeglica u Grčku treba spriječiti na način na koji to čini Španjolska, aktivnim višesmjernim pristupom i obalnom stražom. 'Evo, ako treba mi ćemo poslati brod-dva u grčko-turske vode, a drugi mogu i više od nas, pa da vidimo kako se to za mjesec-dva može riješiti bez nasilja i bez utapanja. Nekom očito odgovara da ovo ovako traje', ocijenio je Milanović.
Dodao je da će Hrvatska nastaviti postupati s izbjeglicama kao i do sada što, kako smatra, ni na koji način ne opterećuje život hrvatskih građana. Na novinarsko pitanje što će Hrvatska poduzeti ako Njemačka uspori prihvat izbjeglica, što se može isčitati iz spomenutog dokumenta, Milanović je odgovorio da 'niti će Njemačka na taj način usporiti prihvat niti će taj dokument biti usvojen'.
'To je nekakva izjava lidera, ona je neformalna. To nije tijelo koje donosi odluke, na sastanku će biti i premijeri država koje nisu članice EU, prema tome to je jedan razgovor, ništa više od toga, ali takvi razgovori mogu dovesti do jako dobrih rješenja. Međutim, ja sebe ne vidim ipak kao nekoga tko će zaustaviti nered između Grčke i Turske', rekao je Milanović, dodavši kako to nadilazi hrvatske i slovenske kapacitete i mađarske, kao i srbijanske i makedonske.
'To je posao za Nijemce i to moraju napraviti. Angeli Merkel nije lako, ali sutrašnji sastanak neće riješiti baš ništa. Ne možete prići tom problemu na način da dogovarate da će svaka država zadržavati ljude koji uđu u tu državu, a ljudi idu isključivo Grčka-Makedonija-Srbija-Hrvatska i Slovenija. Ne idu u šoping u Sofiju ili Bukurešt. Cijeli dokument bi se mogao odnositi samo na Grčku jer je ona ta koja će prva prekršiti po inerciji to pravilo. Ovaj nacrt je neozbiljan', ocijenio je premijer Milanović.
Milanović o slovenskim optužbama: 'Svatko traži izgovor'
U Hrvatsku je proteklih mjesec dana ušlo više od 234 tisuće izbjeglica. I Slovenija je suočena s izazovom, migranti prelaze preko zelenih granica, a napeto na relaciji Ljubljana- Zagreb. Slovenski premijer Miro Cerar jučer je ponovo upozorio da je priljev izbjeglica iz Hrvatske prevelik i nekoordiniran sa Slovenijom zbog čega razmišlja o podizanju ograde na granici s Hrvatskom. Reagirao je i premijer Zoran Milanović.
'700 kilometara granice između Hrvatske i Slovenije. Što mislite da ću sjediti prekriženih ruku i gledati kako nas ožičuju, zatvaraju ogradu. Neću, naivni nismo, ali ta vrsta kukanja već malo smeta," kazao je premijer Milanović. Slovenska policija procjenjuje kako je jučer i danas zelenu granicu u Rigoncima prešlo oko 13.000 izbjeglica te da je u Sloveniju u drugom izbjegličkom valu ušlo njih 56.500.
Na slovenske optužbe na račun Hrvatske odgovorio je kako 'svatko traži izgovor'.
'Mi ga nikad nismo tražili. Jedan dan smo imali situaciju sa susjedima u Srbiji i sada stojim kod toga. Cijela ta priča sa zidom u Mađarskoj je grozna i gadljiva. Tražili smo da kolege iz Beograda nastave sa slanjem migranata i na sjever, ali nakon dva dana je i to splasnulo i mi sad radimo svoj posao i niste čuli priče da ne možemo primiti pet, šest ili 10 tisuća ljudi. Slovenija je to gledala mjesec ili više dana, razgovarao sam s gospodinom Cerarom 20 ili 30 puta, predviđajući što bi se moglo događati, jer je Mađarska gradila ogradu. Nije prošlo dva dana, neću reći da se slovenski sustav raspao, nije se raspao, ali je postavljen na način da su ga oni mogli postaviti bez ikakvih problema. Mogu još uvijek, i te priče da im Austrijanci zaustavljaju ljude na granici nisu točne', ustvrdio je Milanović.
Ocijenio je da Slovenija 'pokušava provoditi neke procedure koje su u ovom trenutku neprovedive, nisu realne'.
'Kad je požar, ne gledaš prometne znakove', poručio je Milanović.Premijer Milanović je u Jastrebarskom obišao završne radove na denivelaciji raskrižja državne ceste D-310 i željezničke pruge, te poručio kako je riječ o još jednom primjeru ulaganja uiinfrastrukturu i sigurnost građana kao i boljem povezivanju poslovnih zona.
'Od ozbiljnog početka radova do gotovo realizacije prošlo je manje od godine dana. Ovi planovi su ovdje već desetljećima, a sada se ostvaruju i tako po cijeloj Hrvatskoj Hrvatske ceste ostavljaju ovakav trag', kazao je.
