Sasvim izvjesno, Cessni je pri letu na južnoj strani Brača, tvrdi on, otkazao motor, zbog kvara (otkaza nekog sustava ili dijela) ili goriva (kvantitete i kvalitete). Zbog iznimne stabilnosti i niske sletne brzine (može letjeti brzinom od 80 km/h) otkaz motora u Cessni nije veliki problem. Razmjerno jednostavno se odvija postupak prinudnog slijetanja, ali ako su ispunjena dva uvjeta: dobri vremenski uvjeti i raspoloživo mjesto za slijetanje.

'Nažalost, Cessni je jutros, na južnoj strani Brača, kod Pustinje Blaca, pri prinudnom slijetanju, na raspolaganju bio samo jedan od dva nužna uvjeta – dobri vremenski uvjeti. Tada prinudno slijetanje prelazi u udarno – “crash landing”, što je jutros bilo na Braču', napisao je Marušić na Autoportalu. 

Kad su mehanički problemi u pitanju, moguć je i otkaz upravljačkog sustava, ali je kod Cessne, zbog solidne, jednostavne i redundantne izvedbe to vrlo, vrlo rijetko. I tada bi zrakoplov pao, ne bi bio moguć nikakav postupak slijetanja, a posljedice bi bile tragične.

'A kad kod Cessne otkaže 4-cilindarski zrakom hlađeni bokserski motor Lycoming, jednake osnovne koncepcije kao motor izvorne Volkswagen Bube, sa središnjim bregastim vratilom i magnetskim paljenjem, najpouzdaniji klipni zrakoplovni motor ikada napravljen, to u pravilu ukazuje na propuste i greške u održavanju i/ili korištenju zrakoplova (ulijevanje premalo goriva, kontaminiranog goriva ili pogrešnog goriva)', zaključio je Marušić.