Saturn se često naziva draguljem Sunčevog sustava jer njegovi prsteni ružičastih, sivkastih i smećkastih boja izgledaju poput freske koju je naslikala priroda, piše na svojoj stranici NASA.

Prsteni se sastoje od bilijuna čestica prašine, kamenčića i leda koji oko velikog plinovitog planeta putuju brzinama koje ponekad dostižu tisuće kilometara na sat. U njima ima materijala najrazličitijih dimenzija – od zrnaca veličine pijeska do tijela većih od nebodera. Njihova debljina nije velika – kreće se između devet i 90 metara, no dužina im je fascinantna – uglavnom veća od 282.000 km.

Poremećaj koji je nedavno zabilježio Cassini dogodio se u krajnjem vanjskom prstenu F koji je ujedno i najaktivniji u Sunčevom sustavu. Njegov izgled doslovno se mijenja iz sata u sat. No najnoviji poremećaj izraženiji je od uobičajenih. Znanstvenici vjeruju da ga je uzrokovalo neko tijelo koje se kretalo u prstenu, a koje je inače bilo nevidljivo jer je bilo uronjeno u gomile prašine.

Ipak, glavni krivac za turbulencije u prstenu uglavnom je Saturnov krumpirasti mjesec Prometej čija putanja nije savršeno okrugla. Njegovi prolasci u blizini prstena F zbog toga uzrokuju promjene u gravitacijskim silama koje potiču stvaranje grudica. Kada postanu nestabilne, te nakupine znaju izletjeti iz prstena pri čemu u spektakularnim mlazovima u svemir izbacuju nešto od njegova materijala.