Snažna eksplozija potresla je područje Kaspijskog mora, u kojem Azerbajdžan provodi ekstenzivnu eksploataciju nafte i plina. Uzrok eksplozije, koja je osvijetlila noćno nebo kasno u nedjelju, nije odmah utvrđen, ali je naknadno objavljeno da je riječ o erupciji blatnog vulkana
Vatrena buktinja pojavila se u moru oko 10 kilometara od plinskog polja Umid, udaljenog 75 kilometara južno od Bakua, glavnoga grada Azerbajdžana. Neki mediji prenijeli su da se dogodila eksplozija na naftnoj platformi, ali je državna naftna kompanija SOCAR objavila da prve analize upućuju na to da je u pitanju blatni vulkan.
Kaspijsko more ima velik broj blatnih vulkana koji izbacuju blato, vodu i zapaljive plinove. Stručnjaci kažu da eksplozija svakako sugerira da je u pitanju blatni vulkan, a lokacija na kojoj se dogodila poklapa se s lokacijom takvog vulkana nazvanog Makarov.
vezane vijesti
U razgovoru za državnu novinsku agenciju azerbajdžanski seizmolog Gurban Yetirmishli sugerira da je požar indikacija blatnog vulkana. To ne bi bilo iznenađenje jer je spomenuto područje dom stotinama takvih vulkana.
'Azerbajdžan u osnovi ima savršene geološke uvjete za vulkane od blata', rekao je Mark Tingay, geofizičar sa Sveučilišta Adelaide u Australiji, koji je pedantno zabilježio sva mjesta diljem svijeta na kojima su uočeni.
Što su blatni vulkani?
Vulkani od blata točno su ono što im samo ime govori: vulkani koji izbacuju blatnjavu tekućinu, a ne lavu. To znači da i nisu baš pravi vulkani.
Većinom se pojavljuju na mjestima na kojima se nalaze tektonski rasjedi, uz jako puno nafte i plina. Zanimljivo je to da se u Azerbajdžanu nalazi gotovo polovina svih blatnih vulkana u svijetu, njih oko 400. Iako su visoki samo nekoliko metara, ondje se može naći i najviši blatni vulkan u svijetu, visok oko 400 metara.
Blatni vulkani, poznati i kao sedimentni vulkani, bliski su rođaci magmatskih vulkana, ali umjesto lave izbacuju mulj, slanu vodu i metan. Međutim to ne mora biti pravilo: 2001. godine nedaleko od Bakua zabilježena je erupcija blatnog vulkana koji je izbacivao vatru i blato do visine od 300 metara, navodi se na stranici Putoholičari u putopisu iz Azerbajdžana.
Uzrokuje ih zagrijavanje vode duboko u Zemlji, a miješanjem sa stijenama i mineralima stvara se smjesa koja se zatim kroz pukotine istiskuje na površinu. Tingay je objasnio u podužem postu na Twitteru 2019. da blatni vulkani mogu varirati od vrlo malih, čija je širina tek nekoliko centimetara, do 'ogromnih, onih koji mogu erumpirati do nekoliko stotina metara u vis i kilometrima u širinu'.
Ako se slučajno nađete u blizini naftnog polja, mogli biste biti 'uvučeni' u sustave nafte i prirodnog plina, piše cnet.com, a poznato je to da je Azerbajdžan područje bogato izvorima plina. U tim područjima stvara se zapaljiva smjesa koja može uzrokovati eksploziju, poput one u nedjelju navečer. Nejasno je kako se točno mogu zapaliti, ali promjena tlaka ili iskre u blatu uzrokovane kamenjem koje se međusobno razbija tijekom erupcije mogu objasniti vatrene kugle, napominje Tingay.
Stručnjak je analizirao nedjeljnu eksploziju u Kaspijskom moru i na temelju nekih snimki vjeruje da bi to mogao biti blatni vulkan poznat kao Makarov. Godine 1958. Makarov je eksplodirao lansirajući vatrenu kuglu 500 metara u nebo. No Tingay kaže da postoje još dva blatna vulkana blizu naftnog polja Umid pa postoji mogućnost da je riječ i o nekom od njih.
