'Od siječnja 2017. godine na svakoj kutiji cigareta, kao i na ostalim duhanskim proizvodima, naveden je broj Bijelog telefona 0800 7999 na koji se mogu javiti građani koji žele prestati s navikom pušenja. Na navedenom broju mogu dobiti osnovne informacije o štetnosti pušenja, savjete, kao i psihološku podršku oko prestanka pušenja', rekli su za tportal u HZZO-u.

Riječ je o projektu Ministarstva zdravstva koji postoji od 2015., a 'pušačka linija' uvedena je tada kao dio Bijelog telefona na kojem, osim pomoći pri prestanku pušenja, možete dobiti informacije o listama čekanja u bolnicama i slično.

Koliko su pušači u Hrvatskoj željni prestati pušiti, zorno dokazuju sljedeće brojke. Prema relevantnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva starijeg od 15 godina. To je, ako gledamo broj stanovnika po dobi prema posljednjem popisu stanovništva, ukupno 1,1 milijun pušača.

Prema podacima koje smo dobili od HZZO-a, Bijeli telefon za pomoć pri prestanku pušenja u prvih devet mjeseci ove godine nazvan je tek 1409 puta.

Što mi je rekla moja anonimna savjetnica?

Pomalo sa skepsom, okrenula sam broj uvjerena da ću dobiti tek generičke poruke o štetnosti pušenja, silnim bolestima koje prijete pušačima, neplodnosti i slično…

Po uspostavljanju veze uslijedio je kratki automatizirani izbornik. Možete birati između lista čekanja i pomoći pri odvikavanju od pušenja.

Odabravši drugu opciju, poslušala sam automatski snimljen ugodan ženski glas koji daje savjete za prestanak pušenja i upozorava na sve opasnosti koje prijete pušačima, ali i onima u njihovoj okolini. Razočarano ipak biram i opciju razgovora s operaterom.

Javila se mlađa ženska osoba slavonskog naglaska, što nije čudno s obzirom na to da je pozivni centar u Osijeku. Iako na mene, barem zasad, nisu djelovale dramatične fotografije na omotu cigareta te se i dalje držim svoje stare štetne navike, rekla sam da sam prije tri dana prestala pušiti te sam danas zapala u krizu, kupila kutiju cigareta i na sto sam muka bih li zapalila ili ne.

Nakon početnih pitanja jesam li na naglo prestala pušiti, koliko sam cigareta pušila na dan i koliko godina, slijedi tješenje: nikotinske krize normalne su u ovoj fazi s obzirom na to da sam naglo prestala pušiti, no na kraju krajeva, bolje je to nego postupno odvikavanje.

'Nikotinske krize u prvo vrijeme će se pojavljivati, no kada se pojave, one maksimalno traju pet do deset minuta. Bitno je da se u to vrijeme kada vam dođe zapalite, nečime zaokupite, važno je i da bilo što unesete u organizam, možete popiti vodu, možete pojesti jabuku, neke grickalice', nabrajala je moja anonimna savjetnica.

Spomenula je i psihološki moment; iziđite, prošećite. Zanimalo ju je jesam li svoje bližnje obavijestila o svojoj odluci, odgovorila sam da jesam. 'Onda kada je frka, nazovite nekoga, porazgovarajte, kako ne biste u tom trenu posegnuli za cigaretom. Da si prekinete taj tok misli', savjetovala je.

A što s rukama u kojima smo do sada naviknuli držati duhanski smotuljak? Moja savjetnica ima odgovor i na to: 'Držite kemijsku u rukama ili vrtite fidget spinner. Onda ćete nakon nekog vremena vidjeti da ćete polako smanjivati i tu naviku.'

Uz to, objasnila je da moram reducirati okidače koji su me navodili na pušenje. Ako sam tu naviku vezala uz neko društvo ili mjesto, to je tijekom odvikavanja potrebno što više izbjegavati.

Podučila me i posebnoj tehnici disanja koja bi me trebala smiriti kada mi dođe luda želja za cigaretom: 'Na udah brojite do četiri, na izdah brojite do šest, sedam, osam i to ponovite 10, 15 puta. Time simulirate uvlačenje duhanskog dima, a pritom smirujete centralni živčani sustav.'

Na kraju sam se svojoj savjetnici ljubazno zahvalila, a ona mi je još ljubaznije poručila da opet zovem ako budem u krizi.

Možda ću i nazvati. Ali tada za ozbiljno.

Šokantne brojke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

• Procjenjuje se da u Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi, što znači da Hrvatska svake godine gubi jedan grad veličine Makarske.

• U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, što nas po konzumaciji cigareta svrstava u sam svjetski vrh; prosječni hrvatski pušač popuši 20 do 30 cigareta dnevno.

• Znanstveno je dokazano da jedna cigareta skraćuje život osam minuta; dakle, osoba koja puši 30 cigareta dnevno svakoga dana izgubi četiri sata života, odnosno u godinu dana dva mjeseca života.

• Od 1000 odraslih muških pušača jedan umire u nasilnim obračunima, šest u prometnim nesrećama, a 250 ubija duhan kroz razne patološke pojave.

• Oko 95 posto umrlih od raka pluća su pušači. U posljednjih pet godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje umire 70 osoba zbog raka pluća i bronha. Od toga 30-40 posto umrlih bilo je u dobi do 64 godine te je u prosjeku svaka umrla osoba izgubila oko 20 godina života.

• Svaki šesti dan u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dijagnosticira se jedan rak pluća i bronha. Svaka druga oboljela osoba je u dobi 40-64 godine.

• Osoba koja puši jednu kutiju cigareta dnevno, čija je cijena 20 kn, godišnje popuši 7.300 kn. U jednoj godini prosječni pušač zapuši više od jedne prosječne hrvatske plaće.