Sa zastupnicima u Europskom parlamentu, Toninom Piculom i Biljanom Borzan, razgovarali smo o dojmovima nakon govora predsjednice EK-a, o predstavljenim ciljevima i mjerama, ali i o dojmovima zastupnika.

Tonino Picula izdvojio je kao 'najmarkantniji dio govora' onaj o tome da 'ako EU želi ostati ili postati aktivan geopolitički igrač, da bi se trebalo pristupiti Europskoj konvenciji, odnosno promjeni temeljnih ugovora o funkcioniranju EU-a'.

'Od rasprave ne treba bježati. EU je pokazao da nije lako ujednačiti 27 država članica, što se i vidjelo kod teme ograničenja cijena plina. Ukrajini ide 19 milijardi eura pomoći Ukrajini iz EU-a, elektromreža Ukrajine je početkom rata spojena na europsku mrežu i maknula se s ruske, trebao bi biti ukinut roaming… No najvažnije je što će biti sljedećih mjeseci, posebno 30. rujna kada se ponovno sastaju ministri energetike, koji će raspravljati i razraditi mjere koje smo čuli od predsjednice von der Leyen.

Izdvojena su ozbiljna sredstva koja bi trebala osigurati laku tranziciju od dosadašnjeg načina obračuna cijene električne energije, da to više ne bude po najskupljem energentu, plinu. Države članice prikupile su 270 milijardi eura različitih oblika subvencija kako bi se olakšala pozicija gospodarskih subjekata na tržištu i kućanstava. Istaknut je važan problem u Europi, pored niske nezaposlenost od šest posto, a to je da europska ekonomija treba radnu snagu, i to radnu snagu koja odgovara realnim zahtjevima tržištima, da treba postaviti funkcionalniju vezu između sustava obrazovanja i potreba samog tržišta. Von der Leyen je ohrabrila članice i da se slože oko novog pakta o migracijama jer Europa može dobiti radnu snagu i izvana za razvoj za razvoj gospodarstva, samo treba političke volje', ustvrdio je Picula.

Spomenuo je i energetske divove čiji su profiti u drugom kvartalu ove godine dostizali i do deset milijardi eura. Pita se po kojoj će se stopi oporezivati energetske gigante i kako će se ta sredstva distribuirati.

'Prije gotovo 50 godina cijeli zapadni svijet se suočio s energetskim šokom kad su arapske zemlne uvele embargo na izvoz nafte zbog politike prema Izraelu, onda je Europa krenula s energetskom tranzicijom i neovisnosti o drugima. Zeleni plan je kralježnica mandata von der Leyen, a ovo je prilika da se on počne realizirati', ustvrdio je Picula te dodao da će se na sljedećem Vijeću EU-a, kako je predsjednica EK-a najavila, ozbiljnije razgovarati o europskoj političkoj zajednici i proširenju EU-a.

'Trebali smo ranije reagirati'

Zastupnica Biljana Borzan rekla je da je nakon govora predsjednice von der Leyen uslijedio sastanak čelnika delegacija u njezinoj političkoj grupaciji. Otkrila je pritom novinarima da je 'govor lijepo zvučao, puno je pozitivnog istaknuto, ali nisu sigurni jesu li zadovoljni ili nezadovoljni'.

'U trenutnim uvjetima kad je kriza teška i bit će još teža, kad građani osjete visoke cijene grijanje i nestašicu goriva, doći će do izražaja sve što danas planiramo i što bi trebalo učiniti da smanjimo udar na građane. To je bilo pozitivno u govoru predsjednice EK-a, no smatramo da je trebalo više hrabrosti od nje s obzirom na aktualnu situaciju. Pretpostavljamo da je sad bila oprezna, no premalo je bilo obvezujućih poruka.

Zadovoljni smo što se obvezala na porez na ekstra profite, za što se grupa socijalista i demokrata ranije zalagala. Tu vidimo jedan izvor financija za krizu. Energetske kompanije ispadaju ratni profiteri, oni koji su povećali svoje profite u odnosu na prethodna vremena. U tom smislu ono što su dodatno zaradili trebaju, među ostalim, dati da bi se namaknula dovoljna količina novca za sve što nam treba za ekonomiju. To je izazvalo negodovanje pučana, što shvaćamo, ali oni ne nude rješenje. Bi li građani trebali sami snositi teret krize, ostati bez posla?' pitala se Borzan te dodala da je vremena od početka rata bilo dovoljno da se pronađe rješenje, posebno uslijed oporavka od covida, te da se trebalo ranije reagirati.

Zabrinulo ju je i što je von der Leyen najavila ovisnost o drugim tržištima, od američkog, alžirskog, ali i norveškog. Borzan je ustvrdila da svakako treba negdje naći gorivo, ali da bi u prvom redu trebalo više govoriti o samodostatnosti, a ne ovisnosti o drugim tržištima. Tu je navela Hrvatsku kao zemlju koja je u boljoj poziciji od ostalih po pitanju plina i nafte.

Osvrnuvši se ponovno na krizu, Borzan je rekla da je većina država članica već donijela mjere unutar zemlje kojima se suprotstavljaju krizi, no da će europske smjernice sigurno pomoći.

'Odgovornost je svake državne vlade, ali i EU-a učiniti sve da ne dođe do pretjeranog stezanja remena, no teško je predvidjeti išta i nema potrebe za dizanjem panike. Optimistična sam i nadam se da udar krize bude što manji. Ovo su vremena kad se od političara očekuje puno više hrabrosti, odlučnosti i inovativnosti da se doskoči svemu što nas čeka. Situacija u kojoj smo se našli nije prva u povijesti. Imamo iskustva iz prethodnih vremena, bilo je dovoljno vremena da se promisli o greškama. Von der Leyen je priznala da je pogrešno bilo usmjeriti se prema Rusiji kao glavnom dobavljaču plina. Naravno da je dobro vidjeti grešku, ali imali smo energetsku krizu 70-ih, u kojoj su se neke zapadne zemlje, poput Danske, okrenule obnovljivim izvorima energije. I tome treba težiti danas, ali to ne ide preko noći i to nisu dugoročna rješenja. Teško je tako brzo opskrbiti i kućanstva i industriju. U EU se sada raspravlja o nuklearnoj energiji koja se Njemačka vraća. Von der Leyen je spomenula i vodik koji također može biti prljava industrija. Moramo biti oprezni pri zadržavanju zelenih ciljeva, a istovremeno osigurati da građani i industrije imaju dovoljno energije', poručila je Borzan koja, premda nije naklonjena nuklearnoj energiji, smatra da će ona u prijelaznom roku biti važna zbog Krškog.

Podsjetimo, predsjedništvo SDP-a isključilo je iz stranke predsjednika zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca, čija je organizacija u petak donijela odluku o raskidu sporazuma s platformom Možemo u Zagrebu. Na upit novinara o šuškanjima o raspadanju zagrebačkog ogranka SDP-a, Borzan je odgovorila da o tome nisu razgovarali, te da je i sama pitala kolege iz zagrebačke organizacije može li odbor dalje normalno raditi.

'Trebamo prvo dati šanse liječniku Branku Kolariću koji je izuzetno vrijedno i staloženo stvorenje, da svojom osobnošću pokuša umiriti situaciju. Raspuštanje je uvijek opcija, ali kad se iscrpe sve prethodne opcije. Istraživanje javnog mijenja pokazalo je da nam građani najviše zamjeraju što se bavimo samima sobom više nego onime zbog čega smo izabrani i zbog čega kao stranka postojimo. Radili smo na tome od tada i radit ćemo dalje', ustvrdila je. Na upit novinara vidi li se na čelu SDP-a, što su i sami članovi u nekoliko navrata predlagali, Borzan je odgovorila 'da to nema u planu, ali i da nikad ne zna što život nosi'.

Podsjetila je i na istraživanje o stavovima građana o prevarama s hranom koje je provela, obvezala se na unaprjeđenje tržišta hrane, te otkrila da radi na direktivi o osnaživanju potrošača koja će se baviti boljim informiranjem potrošača pri kupovini kod tehničke robe, te na direktivi o prebrzom kvarenju uređaja.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.