Balkanska istraživačka mreža (BIRN) nedavno je kroz razgovore s diplomantima, nastavnicima, kreatorima državnih politika i analitičarima provela istraživanje na Kosovu o sve učestalijim pojavama da mladi ljudi s fakultetskim diplomama ili čak nekoliko njih ne mogu naći posao, a ukoliko ga i nađu, u pravilu ti poslovi ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama
Kako piše portal Balkaninsight, ti razlozi uključuju nepotizam u raspodjeli državnih poslova, državne politike fokusirane na povećanje broja studenata umjesto na kvalitetu obrazovanja, loše stanje gospodarstva u regiji i neuspjehe u razvoju programa koji odgovaraju potrebama tržišta rada.
BIRN-ovo izvješće također ispituje moguća rješenja za spomenute probleme i nudi pregled obrazovnog sustava u Austriji, zemlji s jednom od najnižih stopa nezaposlenosti među mladima u Europi.
Otkako je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine, broj nezaposlenih diplomanata se više nego udvostručio, s 2953 na 6840, prema podacima tamošnjeg ministarstva rada. Velik broj diplomanata dolazi sa Sveučilišta u Prištini, najstarijeg državnog sveučilišta u zemlji koje svake godine podijeli 5200 diploma prvog stupnja i 900 master diploma.
Upravo je posljednjih godina Kosovo zahvatila 'master manija' jer sve više studenata vjeruje da će im postdiplomska kvalifikacija pomoći pri zapošljavanju, no ni master diploma često nije dovoljna za pronalaženje pristojnog posla jer je za to nužno poznanstvo s političkim moćnicima, a oglasi za poslove u državnoj službi objavljuju se samo kako bi se poštovala forma.
Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, koje je ove godine objavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), čak 81 posto Kosovara vjeruje da su pri zapošljavanju u državnoj službi važnije obiteljske i stranačke veze, mito i slični faktori nego kvalitete kandidata.
Svega 15 posto ispitanika smatra da obrazovanje, profesionalno iskustvo i obuka igraju važnu ulogu.
Analitičari smatraju da diplomanti imaju problema u nalaženju posla i zbog loših obrazovnih politika. U posljednjih deset godina ministarstva su se fokusirala na povećanje broja studenata nauštrb kvalitete obrazovanja, kaže Dukađin Pupovci, izvršni direktor kosovskog Centra za obrazovanje, nevladine organizacije koja radi na unapređivanju obrazovnih standarda u školama i na sveučilištima.
Od 2008. godine broj studenata na prištinskom Sveučilištu porastao je s oko 30.000 na 53.000, što je neobično velik broj za grad od 200.000 stanovnika, prema popisu iz 2011. godine. Otvoreno je još pet državnih sveučilišta te čak 25 privatnih fakulteta.
Sveučilište u Prištini smatra se najboljim državnim sveučilištem u zemlji. Ipak, u listopadu 2015. rangiran je kao 4046. na popisu najboljih svjetskih sveučilišta, daleko iza drugih sveučilišta u regiji, uključujući Sveučilište u Ljubljani (216) i Sveučilište u Beogradu (431).
'Gotovo ništa nije učinjeno da se poboljša kvaliteta visokog obrazovanja, što za rezultat ima produciranje velikog broja diplomanata koji nisu pripremljeni za tržište rada', kaže Pupovci, dodajući kako sveučilišna diploma donekle uvećava izglede za zapošljavanje, ali prevelik broj novih diplomanata ipak otežava pronalaženje posla.
Vlada i dalje potiče sveučilišta da upisuju što više studenata. Prema statističkim pravilima koja se primjenjuju na Kosovu, studenti se ne evidentiraju kao nezaposleni. Unatoč tome, stopa nezaposlenosti je veoma visoka, oko 35 posto.
U Albaniji je također zabilježen brz rast broja sveučilišta i studenata. Između 2008. i 2013. godine broj studenata na albanskim državnim i privatnim sveučilištima se gotovo udvostručio, s 93.000 na oko 173.000.
Time je otvorena rasprava o kvaliteti nastave. Prošle godine premijer Edi Rama je naredio zatvaranje 18 privatnih škola kada je inspekcija pokazala da izdaju zvanja i diplome sumnjive kvalitete. Za samo nekoliko godina, rekao je Rama, privatna sveučilišta su izdala 32.000 diploma, a polovicu tog broja je izdalo samo jedno sveučilište.
Prije nego što je došao na vlast Rama je kritizirao labave procedure akreditacije privatnih sveučilišta koja su se, kako je rekao, pretvorila u 'tvornice diploma'.
I na Kosovu i u Albaniji dužnosnici govore da im je jasno da je neophodna reforma sustava sveučilišta.
Ministar obrazovanja Kosova Arsim Bajrami kaže da je politika visokog obrazovanja bila fokusirana prije svega na povećanje broja državnih sveučilišta, broja studenata i usklađivanje sustava visokog školstva na Kosovu s europskim standardima.
Ipak, kaže on, 'sada provodimo projekt koji treba ispitati potrebe tržišta rada te ćemo zahtijevati od sveučilišta prilagođavanje programima rezultatima istraživanja'.
Valja napomenuti kako je na godišnjicu proglašenja nezavisnosti Kosova tamošnja vlada platila milijune eura reklamnoj agenciji Saatchi & Saatchi da snimi kratki film naziva 'Kosovo, mladi Europljani' koji će prikazati energičnu sliku najmlađe države u Europi i njenih mladih stanovnika. No stvarnost je drukčija jer nezaposlenost mladih danas iznosi čak 60 posto.
Mnogi od kosovskih mladih Europljana su se opredijelili za budućnost na drugim dijelovima europskog kontinenta. Početkom ove godine između 50.000 i 100.000 ljudi je napustilo zemlju u potrazi za boljim ekonomskim izgledima u bogatijim zemljama Europske unije.
Neki analitičari tvrde da ministri trebaju prihvatiti ekonomsku migraciju kao životnu činjenicu na Kosovu, a obrazovne politike prilagoditi ne samo potrebama u zemlji, nego i u inozemstvu. No to je tek želja, daleko od surove kosovske realnosti.
417759 ,414392 ,409154 ,417632
