Nacionalni program za mlade ključna je javna politika za djelovanje mladih i organizacija mladih u Hrvatskoj, a prema najnovijem nacrtu trebao bi pokrivati devet područja koja se bave mladima.

Ministarstvo za demografiju, mlade i socijalnu politiku u uvodu dokumenta istaknulo je da je opći cilj tog programa stvaranje društvenih pretpostavki za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihova života i optimalne društvene integracije. Program pokriva devet strateških područja među kojima su obrazovanje, znanost i cjeloživotno učenje, zapošljavanje i poduzetništvo, aktivno sudjelovanje mladih i održivi razvoj zajednice te socijalna uključenost.

Baketa: Ministarstvo se nije držalo preporuka

Među nedostatcima tog dokumenta istaknuti su opseg područja kojima se on bavi i nedefiniranje važnih problema mladih u Hrvatskoj.

Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je izradio evaluaciju provedbe prošlog programa za mlade, podsjetio je da se ministarstvo nije držalo preporuka te evaluacije pa je broj strateških područja, unatoč preporuci da ih smanji, sa sedam povećao na devet.

"Preporuke su išle i u smjeru da ministarstvo na sebe preuzme odgovornost za sve ciljeve iz tog plana, a pitanje je i na koji će se način pratiti taj dokument", rekao je Baketa.

Stručnjak za javne politike u području obrazovanja i mladih s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Marko Kovačić ocijenio je da je donošenje tog dokumenta postalo "folklor i nužnost" te da se postavlja pitanje koliko te mjere odgovaraju na aktualne potrebe mladih u društvu.

"Imate opet ogroman dokument, ali isto tako on je nedostatan jer ne pokriva sve one stvari koje bi trebao", ustvrdio je.

Miličević: Ključan problem je stanovanje mladih

Predsjednik Mreže mladih Hrvatske Josip Miličević, koji je bio član radne skupine, ustvrdio je da je želja te mreže da taj dokument pronađe nekoliko ključnih izazova i da na njih odgovori.

Među ključnim problema istaknuo je stanovanje jer programima subvencija i kreditiranja APN-a nije zastupljen veliki broj mladih, a mnogi od njih nisu kreditno sposobni. Dodao je da se Hrvati, u usporedbi s drugima državama Eurospke unije, najkasnije iseljavaju iz roditeljskih domova, a problem su i visoke stanarine te stanovanje studenata u priobalnim gradovima.

"Ključno je da tema stanovanja nije dovoljno zastupljena, što pokazuje da ova tema neće u sljedeće četiri godine biti adresirana kao problem mladih u Hrvatskoj", zaključio je Josip Miličević.

Osim Mreže mladih Hrvatske, na javnom savjetovanju komentare i prijedloge na nacrt dale su i mnoge institucije, udruge, nevladine i civilne organizacije, a izvještaj s rasprave na koju su se odazvali predstavnici sektora civilnog društva bit poslan kao komentar savjetovanja nacrta nacionalnog programa za mlade.