"Tražimo da se u što kraćem roku, a najkasnije do početka listopada, liberalizira sve buduće ugovore za specijalističko usavršavanje, te da se donesu aneksi ugovora za one specijalizante i specijaliste koji su pod ugovornom obavezom", izjavio je Hini Marin Smilović, predsjednik Inicijative koja okuplja nešto više d 200 mladih liječnika diljem Hrvatske.

Po podacima Hrvatske liječničke komore, najmanje 1148 liječnika u Hrvatskoj ima ugovor koji u slučaju ranijeg prekida radnog odnosa sadrži obavezu vraćanja bruto plaća poslodavcu za razdoblje jednako trajanju specijalizacije (obično pet godina).

U HLK-u navode i da najmanje 181 liječnik ima obavezu vraćanja bruto plaća za dvostruko razdoblje specijalizacije (najčešće deset godina).

"Vezano uz ugovore tražimo da samo stvarni troškovi specijalizacije budu u ugovorima. To se odnosi na cijenu poslijediplomskog studija, knjižicu i dnevnik rada, naknadu za mentora i cijenu ispita. Stavke kao povratak bruto plaća ili paušalni iznos od proračunske osnovice po mjesecu specijalizacije treba maknuti iz tih ugovora", objasnio je Smilović.

Tridesettrogodišnji obiteljski liječnik iz Gunje Ivon Matić rekao je da bi ga penalizacija zbog prijevremenog raskida ugovora, koji je sklopio 2017. s Domom zdravlja u Županji, stajala gotovo milijun kuna. Troškovi njegove specijalizacije, kada se zbroje sve stavke, prelaze 40.000 kuna.

Njegova neto plaća danas iznosi oko 1700 eura, u što su uključeni i troškovi svakodnevnog putovanja od Gunje do Županje, gdje stanuje.

Četverogodišnju specijalizaciju završio je 2021., te, po ugovoru, mora raditi u Gunji do 2025., jer je za to radno mjesto dobio ugovor. Izrazito je, kaže, nezadovoljan uvjetima rada, koje ilustrira time da nema ni svjetla u toaletu.

Ugovor o specijalističkom usavršavanju sklopio je u vrijeme ministra Milana Kujundžića, i ti su ugovori nepovoljniji u odnosu na one sklopljene nakon zakonskih izmjena 2019.

"U ugovorima se svašta može naći - od bianco zadužnica do vraćanja bruto plaća, a svaka ustanova interpretira zakon na svoj način", rekao je Matić.

Kaže da Dom zdravlja od njega sada, u slučaju raskida ugovora, potražuje i vraćanje isplate za prekovremene sate, odrađene u Covid ambulanti u vrijeme pandemije.

Postojeći ugovori trebaju otići u prošlost

Inicijativa mladih liječnika traži da takvi ugovori odu u prošlost, ali i da se u cijelosti promijeni sustav kako bi mladi liječnik mogao skoro cijelu specijalizaciju provesti u svojoj ustanovi. Ta bi ga ustanova onda imala na raspolaganju te ga ne bi, kao sada, slala KBC-ovima i plaćala im troškove njegove edukacije.

Da bi se to realiziralo, trebalo bi dopustiti mentoriranje svakom specijalistu. Inicijativa traži i povećanje naknade za mentore, te periodično ocjenjivanje specijalizanata, ali i mentora kako bi se maknulo one koji su loši.

"Mentori bi dobili veći poticaj da uče mlade, ustanove ne bi bile bez liječnika, a specijalizant ne bi imao osjećaj da je prepušten sam sebi", kaže Smilović.

Inicijativa traži da se čim prije počnu rješavati njihovi zahtjevi, najkasnije do početka listopada ove godine. Podsjećaju i da je to bio jedan od četiri zahtjeva liječničkih udruga te da im je obećano da će se pristupiti njegovu rješavanju.

Inicijativa je lani u rujnu organizirala veliki prosvjed pred Ministarstvom zdravstva te su bili jedan od organizatora liječničkog prosjeda u ožujku ove godine. Tada su im obećani razgovori u Ministarstvu o njihovim zahtjevma, no do sada, kaže Smilović, nisu dobili poziv.

UPUZ nije dobio nikakav konkretan prijedlog 

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković ponovio je stav UPUZ-a da se u javnom zdravstvu treba osigurati dostupnost liječnika svim građanima bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive. 

Jurković ističe da je pitanje liberalizacije specijalizacija izuzetno osjetljivo jer bi moglo bitno utjecati na mogućnost da se u svakom dijelu Hrvatske osigura kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita. 

Kako je u javnosti izašla vijest da je postignut dogovor između predstavnika krovnih liječničkih udruga i premijera Andreja Plenkovića oko toga da se s jedne strane mladim liječnicima liberaliziraju specijalizacije, a s druge, da se zaštiti javno zdravstvo u smislu dostupnosti liječnika svakome građaninu, Jurković pretpostavlja da je takvo rješenje već negdje jasno i strukturirano definirano. 

Napominje i da UPUZ do sada nije dobio na uvid nikakav konkretan prijedlog, niti je javnost informirana o detaljima takvoga dokumenta.

Prema sadašnjem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, ukoliko se liječnik javi na natječaj za specijalizaciju i potpiše ugovor o specijalističkom usavršavanju sa zdravstvenom ustanovom, pa prijevremeno raskine ugovor, najviši iznos koji mora platiti je oko 250.000 kuna, ovisno u kojem se trenu raskida ugovor, navodi UPUZ. 

Jurković smatra da se Hrvatska, kao članica EU-a, našla u izuzetno nepovoljnom položaju jer je liberaliziran protok radne snage, pri čemu su plaće u Hrvatskoj u svim djelatnostima, pa tako i u zdravstvu, među najnižima u Europskoj uniji.

Stoga UPUZ, ističe, podržava povećanje koeficijenata liječnicima, medicinskim sestrama i drugom medicinskom osoblju. 

Po  podacima te udruge, u Hrvatskoj radi oko 16.000 liječnika, a od toga ih je u bolničkom sustavu oko 7400. U prošloj je godini u bolničkom sustavu bilo 300 liječnika više nego 2021. godine. 

U UPUZ-u objašnjavaju i da postoji mogućnost da se u Hrvatskoj zapošljavaju zdravstveni kadrovi iz zemalja izvan EU, no prema hrvatskim propisima, potrebno je nostrificirati diplome, što je dugotrajan proces, te ishoditi ostale dozvole.