Milenijskoj generaciji „Y“, mladima od 18 do 25 godina starosti, životni je prioritet završetak obrazovanja i pronalazak posla u Hrvatskoj ili u inozemstvu, uglavnom odbacuju materijalno, a na budućnost gledaju optimistično, glavni je zaključak istraživanja koje je za Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) napravila agencija Ipsos
Istraživanje je napravljeno na uzorku od 300 mladih bez formalnog radnog iskustva.
Vezano uz životne prioritete anketiranih mladih ljudi, 93 posto njih izjasnilo se da ima planove završiti školu i fakultet. Njih 83 posto ima plan pronaći posao u Hrvatskoj, a za 18 posto njih to je najvažniji životni prioritet. S druge strane, pronalazak posla u inozemstvu ultimativni je prioritet tek za četiri posto ispitanih, pokazuju rezultati istraživanja predstavljeni u četvrtak.
Mladi su, prema istraživanju koje je prezentirala Mirjana Komerički iz Ipsosa, optimistični u pogledu svoje budućnosti jer očekuju bolji standard za 15-ak godina.
Generacija „Y“, pokazalo je istraživanje, vjeruje u post materijalističke vrijednosti, pa će primjerice putovanja i sl. pretpostaviti materijalnom. Zadovoljni su sami sobom i samosvjesni, vjeruju u svoje sposobnosti. Pokazuju i specifični vid životnog optimizma.
Također, riječ je o mladim ljudima među kojima su samoprihvaćanje i doprinos zajednici važniji od postizanja materijalnog postignuća i društvene prepoznatljivosti. Zarađivanje novca nije im ultimativni životni cilj, a novac shvaćaju kao sredstvo za postizanje životne autonomije.
"Mladi novac doživljavaju kao mehanizam za ispunjenje viših potreba i interesa. Ne odbacuju ideju zarađivanja, no ona im je vrijedna samo ako zarađenim mogu ostvariti neke druge, uglavnom nematerijalne svrhe. Kada kupuju, fokusiraju se na ono što im je poznato, dobro važu ponude i i paze na kvalitetu onoga što kupuju“, kazala je Komerički.
Sebe prihvaćaju onakvima kakvi jesu, traže ispunjen i smislen život i usmjereni su na učinkovito rješavanje životnih izazova. Kada štede, to rade kod kuće u kratkoročne svrhe, barem se tako izjasnilo 74 posto ispitanih.
U toj životnoj fazi gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svoje budućnosti. Zanimljivo je ipak da ih dvije trećine smatra kako bi briga za mirovinu trebala započeti odmah nakon zapošljavanja ili u prvih nekoliko godina. Visok postotak, 72 posto, misli da će im život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu biti na pojedincu, dakle njima samima.
Direktorica UMFO-a Dijana Bojčeta Markoja istaknula je kako se radi o generaciji koja ipak razmišlja o svojoj budućnosti i pokazuje tendenciju da se pobrine za nju, dok profesorica Maja Vehovec s Ekonomskog instituta smatra da bi se njihove preferencije mogle promijeniti ulaskom na tržište rada.
