Ostanu li farmeri bez subvencije koja iznosi 0,42 kune za kilogram mlijeka predanog u otkup, za očekivati je da će se u 2012. dogoditi daljnje urušavanje proizvodnje, piše Poslovni dnevnik

S tim jedinstvenim stavom su i o ostalim aktualnim problemima u proizvodnji mlijeka s resornim ministrom Petrom Čobankovićem razgovarali Igor Rešetar, predsjednik Središnjeg saveza koji okuplja obiteljska gospodarstva, i Elvira Sterle, predsjednica udruge Mliko uz koju su vezane velike farme.

Naime, krajem listopada prestaje važiti odluka o jednogodišnjoj zaštiti otkupne cijene mlijeka prihvaćena uoči Silvestrova 2010. kada je Vlada u proračun Ministarstva poljoprivrede za 2011. namjenski ubacila 250 milijuna kuna.

Subvencija je, priznaje i ministar, zaustavila osipanje proizvođača i održala proizvodnju, koja bi vjerojatno pala 15 do 20 posto, a ovako će u 2011. biti manja tek 4 do 5 posto. Hoće li Vlada i dogodine štititi cijenu mlijeka sa 42 lipe što radi od polugodišta 2009., ministar nije mogao zajamčiti. Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, kazao je, Vlada odluku o daljnjoj intervenciji može donijeti tek početkom 2012.

Nakon povijesnog rekorda od 675 milijuna kilograma u 2009. proizvodnja mlijeka ima silaznu putanju.

– U sektor mljekarstva na koji se naslanja još najmanje pet poljoprivrednih djelatnosti ulaže se 10 godina, da bismo danas, u godini koja je referentna za buduće stjecanje prava na potpore zbog velikih troškova proizvodnje, dvojili hoćemo li bar donekle konsolidirani ući na zajedničko tržište Europske unije – upozorila je Sterle.

Ukine li Vlada subvenciju od 42 lipe, to bi moglo izazvati lančanu reakciju čija će posljedica biti skok cijene litre mlijeka na policama na devet kuna, opominje te za argument iznosi drastično poskupljenje stočne hrane, u pojedinim vrstama cijene su veće nego lani i više od 200 posto.

Zbog skupe hrane mnogi proizvođači ne prodaju pšenicu nego hrane stoku, procjenjuje se da će tako potrošiti oko 30 posto prinosa iz ovogodišnje žetve što bi za koji mjesec moglo ugroziti i cijenu kruha zbog nedostatka glavne krušarice. Sterle je kao problem istaknula i mešetarenje dijela manjih gospodarstava, procjenjuje da je takvih u ukupnom agraru oko 15 posto.