'Neuspješan eksperiment' - tako je karlovački gradonačelnik Damir Mandić nazvao korištenje mobilnih brana punjenih vodom u Brodarcima. Iako su trebale obraniti karlovačko predgrađe od nabujale Kupe, snimke su jasno pokazale da su se brane porušile kao kule od karata. I to u svom prvom korištenju, odnosno prvom testiranju u realnim poplavnim okolnostima. Iz Hrvatskih voda pojašnjavaju nam da su ih testirali na dvije lokacije.

'Ove brane postavljene su u suradnji s vatrogascima na lokaciji Koritinja uz cestu u dužini cca 200 metara, za koju se znalo da će doći u kontakt s vodom, ali koja u slučaju bilo kakvog ekscesa neće ugroziti kuće, već će samo preplaviti cestu, a za nju se znalo da će biti zatvorena za promet. Stožer Karlovačke županije odlučio je da se ove brane postave zato da se iskušaju i testiraju na terenu prilikom ovog poplavnog događaja, a također bi se dobila određena saznanja o tome koliko je vremenski potrebno da se postavi primjerice 100 metara ovog sustava. Određeni dio ovih brana pokušao se postaviti i na lokaciji Brodarci', pojašnjavaju za tportal iz Hrvatskih voda.

Prema dosad dostupnim informacijama, krimen za ono što se dogodilo u Brodarcima nije na proizvođaču brana, već na nepripremljenosti više službi zaduženih za pripremu obrane od poplava i postavljanje brana. Da bi funkcionirale kako treba, ove mobilne brane trebaju u potpunosti biti napunjene vodom, no one u Brodarcima ne samo da nisu bile ispunjene do kraja, nego, prema riječima inovatora Frane Pokrajčića, koji ih je osmislio, vatrogasci ih nisu uspjeli ni do kraja pričvrstiti gurtnama kako bi dobile na čvrstoći.

Da ih nisu napunili do kraja, priznali su i sami vatrogasci. 'U jednom trenutku odustali smo od punjenja tih brana vodom jer je vodostaj prelio same brane. Informacije koje smo imali pokazale su se netočnima, a razina vodostaja bila je veća čak za metar', kazao je prethodnih dana za RTL šef karlovačkih vatrogasaca Miroslav Rade.

Vatrogasci, ali i karlovačke vlasti, prstom upiru u Hrvatske vode zbog pogrešne procjene vodostaja Kupe. No iz Hrvatskih voda su nekoliko dana nakon što su poplavljeni Brodarci pojasnili kako je njihova prognoza vodostaja bila +700 do +900, a vodostaj je na kraju bio +804. Iz odgovora na naš upit jasno je da u Hrvatskim vodama sebe ne vide kao krivca. Dapače, jasno aludiraju na odgovornost onog tko je postavljao brane.

'Hrvatske vode smatraju da su vodeni spremnici trebali biti napunjeni prema uputama proizvođača kako bi spremno dočekali vrh vodnog vala, a na sastanku Stožera civilne zaštite Karlovačke županije u petak navečer 16. rujna 2022. kao razina za postavljanje utvrđeno je +780 centimetara, vezano na vodomjer Kupa Karlovac. Ujedno, smatramo kako je jedan dan trebao biti i više nego dovoljan za postavljanje i punjenje cca 200 metara spremnika. U nedjelju ujutro 18. rujna 2022., gotovo pri vrhunjenju vodnog vala rijeke Kupe u Karlovcu, razina rijeke Kupe u odnosu na visinu barijera bila je tek nešto viša od polovice visine boxova, što ne ukazuje na to da su boxovi bili preplavljeni vodom i da je to razlog njihova rušenja', stoji u odgovoru Hrvatskih voda na upit tportala.

Mobilne brane punjene vodom ili box-barijere punjene pijeskom - čime Hrvatska raspolaže za obranu od poplava?

Šef karlovačkih vatrogasaca, unatoč svemu, rekao je da bi ponovno koristio ove brane, ali pri manjim vodostajima. Za to će možda i imati priliku jer su Robne zalihe nabavile čak 3000 metara mobilnih brana. 'Ove mobilne brane kupljene su putem javnih natječaja u dva navrata. Prva nabava izvršena je u svibnju 2018. u količini od 1500 metara dužine, a druga u svibnju 2019. u istoj količini. Ukupna vrijednost nabave bila je 5.487.487,50 kuna s PDV-om', odgovorili su iz Ravnateljstva za robne zalihe na naš upit.

Osim ovih brana koje se pune vodom, u Hrvatskoj se koriste box-barijere punjene pijeskom, šljunkom i zemljom. One su, kako su nam pojasnili iz Hrvatskih voda, koje su ih dosad i nabavljale, tijekom prošlotjednih poplava korištene na Banovini i to na mjestima na kojima je nasip nastradao u potresu.

'Prilikom ovog poplavnog događaja, na području Sisačko-moslavačke županije uz rijeku Kupu i Savu postavljeno je sveukupno cca 600 metara linije box-barijera punjenih pijeskom. Postavljene su na mjestima na kojima su u tijeku radovi na sanaciji nasipa nastalih u potresu (most Brest, Krnjica, Hrastelnica)', kažu iz Hrvatskih voda. Za razliku od 'karlovačkih' barijera punjenih vodom, box-barijere punjene pijeskom i šljunkom prvi put su upotrijebljene prije 15-ak godina na osječkom području u sklopu pilot-projekta Hrvatskih voda.

'S obzirom na to da su prošle sve testove opterećenja i pokazale se efikasnima na terenu te kako je s vremenom poboljšan dizajn i razvijen brži način spajanja, od 2015. godine krenulo se u nabavu većih količina. Tako je putem javne nabave u posljednjih sedam godina nabavljeno ukupno 34 kilometra box-barijera, a njihova nabava je većim dijelom financirana iz sredstava EU-a preko projekta VEPAR. Cijena box-barijera u prosjeku iznosi cca 300 kuna bez PDV-a po jednom metru', pojašnjavaju iz Hrvatskih voda.