Hutije, koji kontroliraju veći dio Jemena, javno podržavaju Iran i libanonski Hezbolah te se smatraju dijelom iranske tzv. Osovine otpora, a upravo ovog tjedna s više desetaka dronova i projektila napali su brodove u Crvenom moru. Reakcija kolektivnog Zapada stigla je u obliku operacije u kojoj je ciljano više od deset lokacija, među kojima i one u glavnom gradu Sani, kao i gradovima Sada i Zamar. Također, napadnuta je njihova vojna baza u blizini aerodroma u glavnom gradu i više sličnih lokacija
'Ovo neće proći bez osvete ili kazne', uzvratili su danas Hutiji i najavili da će nastaviti blokirati Crveno more kao najvažniji svjetski pomorski pravac, kojim se odvija većina trgovine između Azije i Europe. Napad na njih proglasili su 'najvećom ludosti u povijesti'.
Nakon akcije Amerikanaca i Britanaca, promptno se oglasila Kina te tradicionalno poziva na suzdržanost, a Rusija je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti SAD-a i tvrdi da 'Anglosaksonci ne poštuju međunarodno pravo'.
Prirodno stanje stvari
Novi obračun na Bliskom istoku bez sumnje će trajati još neko vrijeme: treba kazati da u Jemenu punih deset godina traje građanski rat zbog kojeg je službena vlada izbjegla u obližnju Saudijsku Arabiju, američkog saveznika i vlastitog neprijatelja, a Hutiji su preuzeli kontrolu nad većim dijelom države i prilagodili se novim okolnostima tako što su svoje položaje uglavnom zakopali pod zemlju. Rat je za njih prirodno stanje stvari, navikli su na bombardiranje.
Ključno pitanje u najnovijem razvoju događaja jest hoće li Zapad uspjeti neutralizirati opasnost koja prijeti trgovačkim rutama na Crvenom moru i kako će to postići - jer kopnena invazija na uglavnom brdoviti Jemen ne smatra se realnom opcijom - te hoće li Hutije javno ili barem indirektno potpomoći saveznici, prije svega Iran.
Odnosno, prijeti li sinoć započeti otvoreni sukob većom eskalacijom.
'Crveno more je žila kucavica globalnog karaktera, to je komunikacijski kanal od vitalnog svjetskog značenja i moglo se očekivati da će SAD sa saveznicima pokrenuti njegovu deblokadu', kaže za tportal vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec.
Na pitanje hoće li akcija Amerikanaca uspjeti, on odgovara vrlo kratko i jednostavno: naravno da hoće.
'S jedne strane je koalicija predvođena SAD-om i Velikom Britanijom, koja raspolaže najsuvremenijim vojnim potencijalima, a s druge su Hutiji. Radi se o krajnje asimetričnom sukobu i njegov ishod je, rekao bih, više nego izvjestan', objašnjava Ogorec.
On ne vjeruje u mogućnost da bi Hutiji u ovom trenutku mogli dobiti značajniju pomoć svojih nominalnih saveznika.
'Ako podrška i dođe, ona će uglavnom biti materijalne ili logističke prirode i sasvim sigurno neće se raditi o vojnim sredstvima. Uostalom, Hezbolah je daleko od Jemena dok Iranu - koji predstavlja jedinog realnog bliskog saveznika Hutija - nije u interesu uvlačiti se u ovaj sukob. Iran je i dosad poprilično dobro procjenjivao situaciju', smatra Ogorec.
Reakcija Rusije
S druge strane, dodaje, i reakcija Rusije očekivana je: njoj svaki sukob odgovara kako bi pokrenula diplomatsku ofenzivu i dodatno skrenula pozornost sa svoje agresije na Ukrajinu.
'Da, građanski rat u Jemenu traje doista dugo, ali to je sasvim druga priča u odnosu na ovaj najnoviji sukob, koji će po svim predviđanjima trajati razmjerno kratko. Činjenica jest da svaki sukob teoretski može eskalirati, uvijek postoji potencijal, no da će do toga doći u ovom slučaju - nisam uvjeren', zaključuje Ogorec.
