Uoči blagdana sv. Josipa, 17. ožujka, mons. Kutleša predvodio je misu u Nacionalom svetištu svetog Josipa, a u propovijedi je istaknuo da je sveti Josip čovjek čija je odgovornost u povijesti spasenja neusporediva s bilo kojom našom javnom ili osobnom odgovornošću. Hrvatski narod je prepoznao značaj svetog Josipa i proglasio ga zaštitnikom čak dva stoljeća prije nego što je bio proglašen zaštitnikom Katoličke crkve, dodao je zagrebački nadbiskup. U propovijedi je govorio o četiri Josipove osobine - da "daje prostora vremenu", da "u sebi pomiruje sukobe", da je "vođen stvarnošću" i da je "čovjek svog naroda, a zaštitnik Crkve svakog vremena i svakog naroda".

Mudrost je prepoznati važnost trenutka, "a istovremeno biti dovoljno ponizan i suzdržan od stavljanja sebe u prvi plan kao glavnog aktera događaja, što je upravo suprotno od onoga što redovito činimo", rekao je mons. Kutleša. U korijenu naših sukoba, dodao je, "leži osjećaj da smo u nečemu zakinuti, zanemareni, nedovoljno cijenjeni, povrijeđeni ili uskraćeni. To je stvarnost ljudske naravi jer si je čovjek uskratio puninu života i zajedništva s Bogom", poručio je. Napomenuo je kako "stvarnost koja nam je neprihvatljiva, a možda i nerazumljiva, ponajprije negiramo, onda odbacujemo, serviramo ideje koje nam se čine privlačnima i njima podvrgavamo stvarnost".

"Naša kultura je obilježena rastakanjem stvarnosti. Negiraju se prirodne datosti spola i spolnog identiteta, a konstruiraju se rod i rodni identitet, ne smije se razlikovati oca i majku – oboje su samo roditelji. Umjesto da jezikom tumačimo stvarnost, podvrgavamo je jeziku vođeni idejama, a ne vječnim Božjim zakonom", rekao je nadbiskup Kutleša. Tumačeći sv. Josipa pozvao je na očuvanje vlastitog identiteta uz poštovanje drugog. Također zagrebački nadbiskup pozvao je na molitvu svetom Josipu da "nas nauči tome umijeću, kao što je učio i Isusa, da kao narod ne nestanemo, nego da opstanemo otvoreni životu, svjesni vlastitih vrijednosti i dobrih običaja".