Američka bonitetna agencija Moody's snizila je kreditni rejting Slovenije za dvije razine, na Ba1 s Baa2, svrstavši je time među rizične ('špekulativne') dužnike odnosno 'smeće' s negativnim izgledima, zbog stanja u njezinim bankama i pogoršanja javnih financija.
Slovenija pokušava oživjeti ekonomiju i državne banke te izbjeći sudbinu Cipra koji je završio u 'eurozoninoj ambulanti hitne' – piše Reuters.
Ovaj potez Moody'sa mogao bi Sloveniju, malu alpsku državu s oko dva milijuna građana, dovesti do toga da mora tražiti svoje partnere u eurozoni da je izvuku iz krize. Slovenske banke, koje uglavnom kontrolira država, bore se s težinom posljedica loših zajmova koji iznose gotovo petinu ekonomije.
Rejting je Sloveniji srozan nakon tjedana kritika investitora, Europske unije i analitičara koji su upozoravali da je vlada premijerke Alenke Bratušek spora u donošenju strogih mjera kako bi se riješili problemi u bankama. Analitičari kažu da je to prijeko potrebno kako bi se smanjio državni deficit koji je pojačan u dužničkoj krizi.
Ranije tijekom dana, Ljubljana je na tržištu dobila šest milijardi dolara u ponudi za pet i desetogodišnje dolarske obveznice denominirane s prinosom od oko 5 i 6,125 posto.
No Ministarstvo financija zaustavilo je taj posao procjenjujući da to nije dobar dogovor. Moody's je tada snizio kreditni rejting Slovenije s Ba1 na Baa2, spuštajući je na razinu za koju se smatra da su zemlje u tom rangu nepogodne za investitore.
Saša Stanovnik iz investicijskog društva Alta Invest: 'Snižavanje agencije Moody's nije iznenađenje i očekujemo daljnji pad rejtinga sve dok se ne provedu reforme.'
Moody'sov loš rejting ima i negativne izglede, i to zbog problematičnog bankarskog sektora, pogoršanja vladine bilance te neizvjesnih perspektiva financiranja.
Prinos obveznica od čije su prodaje odustali bio je veći od 5,7 posto, koliko je Slovenija platila za slično izdanje prošle godine, a sve uslijed tržišnog pritiska zbog ciparske krize.
Nakon objave o snižavanju kreditnog rejtinga, prinos na slovenske benchmark 10-godišnje obveznice porastao je na 5,948 posto, što je za 0,078 postotnih bodova više nego u utorak ujutro, a znatno iznad 4,77 posto od 15. ožujka, dan prije posla sa spašavanjem Cipra.
Odbijanje Slovenije, jedine od bivših komunističkih zemalja među članicama Europske unije, da stavi državne tvrtke u privatne ruke pomoglo je u rastu životnog standarda, ali se čitavo vrijeme izbjegava bolno restrukturiranje gospodarstva.
Financijski sektor Slovenije, kojim dominiraju državna kontrola i uglavnom je u vlasništvu Nove Ljubljanske banke, Nove KBM i Abanka Vipa, guši se u oko 7 milijardi eura loših kredita.
Mjesec dana stara vlada Alenke Bratušek je najavila da će otkriti svoj plan reforme 9. svibnja, dok se plan privatizacije očekuje početkom lipnja. Ona kaže da se Slovenija može sama nositi s tim problemom te se obavezala početi prebacivati loše kredite u 'loše banke' do lipnja.
Vlada namjerava dokapitalizirati banke s 900 milijuna eura u ovoj godini, a ima namjeru do kraja godine prodati barem jednu od njih.
Vlada bi također trebala objaviti privatizacije u svibnju, koje bi pratile i mjere štednje kako bi se srezao proračunski deficit, a kojima je predviđeno i smanjivanje plaća od 5 posto u javnom sektoru.
Analitičari ističu da će smanjivanje kreditnog rejtinga povećati troškove financiranja druge 2 milijarde eura, koje bi trebale poduprijeti banke i platiti 'druge troškove' do kraja ove godine, ali također procjenjuju da bi investitore mogli privući visoki prinosi, a neće se potpuno povući s tržišta.
'Ovaj potez dokazuje da je riječ o opasnoj cesti s puno prepreka', rekao je Peter Attard Montalto iz Nomura Internationala.
