Prijedlog HDZ Bosne i Hercegovine o izmjenama izbornog zakona te zemlje ne nudi rješenja ni za otklanjanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu niti za osiguranje ravnopravnosti svih građana te zemlje pri sudjelovanju na izborima pa treba tražiti druge modele koji bi ponudili prihvatljive odgovore na te probleme, stajalište je voditelja misije OESS-a u BiH Jonathana Moorea.
U intervjuu koji je u srijedu objavilo sarajevsko 'Oslobođenje' Moore je kazao kako ima još dovoljno vremena da se razgovara i nađe rješenje za otklanjanje očiglednih manjkavosti u izbornom procesu u BiH no izvjesno je kako bez obzira na ishod takvih razgovora neće biti odgode izbora planiranih za jesen 2018. godine.
'Ako netko misli da je opcija odgoda izbora, to ne dolazi u obzir', kazao je američki diplomat.
Moore je podsjetio kako međunarodna zajednica godinama inzistira da političari u BiH prije svega nađu rješenje za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci' iz 2009. godine kojom je utvrđeno da BiH krši temeljna prava pripadnika nacionalnih manjina jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH niti izbor u Dom naroda državnog parlamenta.
vezane vijesti
Prijedlog promjena izbornog zakona koji je ponudio HDZ BiH odnosno stranke okupljene u koordinaciju pod nazivom Hrvatski narodni sabor (HNS) taj problem u cijelosti zaobilazi a nudi uspostavu ad hoc izbornih jedinica iz kojih bi se s područja Federacije BiH u kojima su većina Hrvati odnosno Bošnjaci birao hrvatski odnosno bošnjački član Predsjedništva BiH.
Veleposlanik Moore je kazao kako je za međunarodnu zajednicu neprihvatljivo rješenje koje bi impliciralo uspostavu neke vrste 'trećeg entiteta' u BiH.
'Rješenje treba tražiti no treći entitet ne dolazi u obzir', kazao je Moore dodajući kako bi reforma izbornog zakonodavstva u BiH zapravo morala uzeti u obzir i presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2014. godine po tužbi Azre Zornić kao i presudu po tužbi Ilijaza Pilava iz 2016. godine.
Zornić se žalila jer se na izborima ne može kandidirati za državni vrh i Dom naroda ukoliko se izjašnjava kao 'građanka BiH' dok je Pilav tužbu podnio je mu je kao Bošnjaku koji živi u Republici Srpskoj također uskraćeno pravo kandidiranja za članstvo u tim tijelima.
Ustav i izborni zakon BiH predviđaju da se za člana Predsjedništva BiH iz RS bira isključivo osoba srpske nacionalnosti dok se iz Federacije BiH biraju hrvatski i bošnjački član državnog vrha.
U praksi to znači da, primjerice, Hrvat koji živi u RS nikada ne može postati članom državnog vrha kao ni Srbin koji živi u Federaciji BiH.
Europski sud za ljudska prava je odlučujući po sve tri tužbe zaključio kako se time krše odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima i naložio vlastima BiH da poduzmu korake kako bi se takva diskriminacija uklonila.
Na tom planu do sada ništa nije napravljeno a ranije ove godine HDZ BiH je podnio prijedlog izmjena izbonog zakona koji se uopće ne obazire na tri presude Europskog suda za ljudska prava.
Prijedlozi HDZ-a nude samo novi model biranja članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH kako bi se osiguralo da se hrvatski i bošnjački član državnog vrha biraju većinskim glasovima Hrvata odnosno Bošnjaka.
Stranka demokratske akcije (SDA) taj je prijeldog blokirala u Domu naroda parlamenta BiH uz najavu kako će u parlamentarnu raspravu uputiti vlastiti prijedlog koji će uzeti u obzir i presude Europskog suda za ljudska prava.
Šef misije OESS-a suglasan je kako su nužne bitne promjene izbornog zakona kojima će se ukloniti očigledna diskriminacija jer BiH 'ne može imati samo srpskog, hrvatskog i bošnjačkog člana u Predsjedništvu'.
'Jasno je da svim građanima na svakom dijelu teritorija BiH treba omogućiti da budu kandidati za Predsjedništvo BiH a i i druge političke pozicije, bez ograničenja i uz puno poštovanje međunarodnih principa i ljudskih prava', kazao je Moore.
