'Arhivi u Hrvatskoj moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima i da nitko ne mora navoditi posebne razloge ili pobude za istraživanje arhiva. Stručnjaci i povjesničari su ti koji su kompetentni govoriti o temama iz prošlosti, a da bi oni mogli objektivno zaključivati, moramo im omogućiti pristup dokumentima Državnog arhiva te će se ovim zakonom dostupnom učiniti građa nastala prije 22. prosinca 1990. godine', kazao je Petrov Večernjem listu.

'Naše društvo opterećeno je podjelama koje većinom počivaju na iskrivljenim činjenicama i namjernim podjelama zbog stjecanja političkih bodova. Nadao sam se da će pomirba doći s vremenom i bez potpunog otvaranja te rane. Bez obzira na vlastitu obiteljsku prošlost, bio sam neopterećen zbog odrastanja uza svoje roditelje i ono što sam od njih učio', dodao je Petrov.

Objasnio je da se kani otvoriti građu koju su stvorila državna tijela i društveno-političke organizacije poput, primjerice, Saveza komunista Hrvatske, a iznimku bi činila samo ona koja sadržava osjetljive osobne podatke poput podataka o rasnom ili etničkom podrijetlu, zdravlju, spolnome životu pojedinca te kaznenim djelima i prekršajima.

Istaknuo je da je otvaranje arhiva 'tek prva pretpostavka suočavanja s prošlošću' te 'zatvaranje poglavlja koja ne služe ničemu osim stvaranju nepotrebnih antagonizama'. 'Bit ću najsretniji kad će dnevne vijesti zaista biti nove, a ne iz prošlog stoljeća. Barem ćemo s tema iz 1945. prijeći na teme iz 1990. S obzirom na dosadašnje rasprave, to će za političare biti kvantni skok', zaključio je Petrov koji na pitanje ima li potporu partnera za donošenje tog zakona odgovara: 'Realno je očekivati podršku svih jer su vremena skrivanja tajni i špijunskih igrica iza današnjeg društva'.