'Na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska ima pravo prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Mi smo slijedili primjere svih drugih zemalja u Sredozemnom moru, a zadnje koje su to napravile su Velika Britanija i Francuska', pojasnio je čelnik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare.

Kazao je i kako je korist za Hrvatsku i ekonomska i ekološka. 'Ne trebamo se voditi samo kalkulacijom u sadašnjem trenutku već i onim što će to za RH značiti u budućnosti, a to je zaštita naših nacionalnih interesa i resursa za generacije koje dolaze nakon nas', rekao je Petrov.

Mostov bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović poručio je kako je pitanje isključivog gospodarskog pojasa u prvom redu pitanje suvereniteta zemlje koja ima izlaz na otvoreno more. 'Neobično je da se RH ponaša kao da ima kompleks manje vrijednosti i da je nespremna je preuzeti odgovornost za ono na što po Konvenciji ima puno pravo. Tim više što imamo razvijenu znanstvenu djelatnost u području istraživanja i zaštite mora, dugu tradiciju pomorstva i ribarstva', rekao je Dobrović.

Hrvatska, tvrdi može biti zemlja odgovorna za sva pitanja koja se tiču tog proširenog područja.

'Na koncu, imamo i preporuku Europske komisije da se na ovaj način pojača suverenitet EU', naglasio je.

To je kaže, značajno pomorsko pitanje. 'Jadran je zatvoreno plitko more gdje izmjena mora traje 10-tak godina i svaka veća havarija bi prozuročila goleme štete. Prema tome, preuzimanje odgovornosti za pitanje regulacije prometa, prakse ispiranja tankova, rebalastiranja, pitanja havarija i naplate šteta...Hrvatska može bitno angažiranije ući u te procese', pojasnio je Dobrović.

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa, poručuju iz Mosta, važna je zbog zaštite Jadranskog mora, odnosno zaštite okoliša i očuvanja ribljeg fonda, radi uspostavljanja dijaloga i suradnje s drugim zemljama koje su u Jadranskom moru proglasile slične ekonomske zone, te radi ostvarenja trajnih nacionalnih interesa RH kao pomorske države u Jadranskom moru.

'EK je 2013. savjetovala svim članicama da to naprave i radi ekonomske koristi i radi zaštite, a naša vlada je prije par mjeseci na sjednici vlade kroz Ministarsvo vanjskih poslova negirala cijelu studiju koju je napravila EK, gdje Komisija govori da će Hrvatska potencijalno imati korist ukoliko proglasi isključivi gospodarski pojas, od 120 do 130 milijuna eura, jedino što ćetreba izdvajati 2,5 do 3 milijuna eura za sigurnost i nadziranje 24 tisućekilometara površine', navodio je Petrov.

Naša Vada i Ministarstvo vanjskih poslova, kaže čelnik Mosta, tvrde da to ne stoji.

'Ne mogu vjerovati da je naša vlada toliko kratkovidna da se bavi samo sadašnjošću i da ih je strah proglasiti isključivi gospodarski pojas da ne bi imali više posla i morali raditi više kroz vanjsku politiku', rekao je Petrov.

Most očekuje potporu svih saborskih zastupnika. 'Premijer Plenković nije oduševljen tom idejom jer će to zaustaviti možda njegovu osobnu karijeru koju planira napraviti u roku do tri godine, jer drugačijeg objašnjenja nema', zaključio je Petrov.