Dok Vlada s jedne strane tvrdi da provodi politiku stabilizacije državnih financija te najavljuje daljnji rast BDP-a i kresanje proračunskog deficita, s druge strane već je najavila rast vojnog proračuna u 2018., kao i nabavu eskadrile borbenih zrakoplova, što će prema procjenama državu u idućim godinama stajati ukupno između 500 i 800 milijuna eura.

Nadalje, u Saboru je nedavno predstavljen novi Zakon o braniteljima te će znatno povećati troškove države. Tijekom saborske rasprave zastupnik Goran Beus Richembergh rekao je da će državu novi zakon do 2025. godine stajati dodatnih 5,5 milijardi kuna. Pred Vladom je i još jedna sanacija zdravstvenog sustava novcem poreznih obveznika. Stanje je kritično, a bolnice duguju veledrogerijama oko tri milijarde kuna. Pored toga, prema riječima ministra zdravstva Milana Kujundžića, država duguje dvije milijarde kuna HZZO-u…

'Na rashodovnoj strani proračuna nema štednje, iako ju je i ova Vlada obećala. Malo nam skoče BDP i turistički promet, krvna slika nam se malo poboljša i odmah rastu apetiti. Odmah se javljaju nove želje za proračunskom potrošnjom', kaže ekonomski analitičar Guste Santini i upozorava kako su 'stvari u Hrvatskoj zabrinjavajuće'.

'Hrvatska se ne želi promijeniti. Rashodovna strana proračuna evidentno se ne želi smanjiti zbog straha od gubitka izbora pa se odgađaju reforme, a rješavanje problema ostavlja se nekoj idućoj Vladi', kaže Santini.

Kada je riječ o očekivanoj, još jednoj sanaciji zdravstvenog sustava, Santini upozorava da se koristi krivi termin.

'Nije to sanacija, to je samo plaćanje starih dugova. Sanacija bi podrazumijevala radikalnu promjenu kompletnog zdravstvenog sustava kako se novi dugovi više ne bi stvarali', ističe.

Što se tiče veće potrošnje za vojsku i većih prava za branitelje, Santini kaže da ne može suditi o tome treba li braniteljima dati još više novca, ali upozorava kako Hrvatska kao mala država treba jako dobro razmisliti koliko si novca može priuštiti za vojsku, a koliko za mirovine. Hrvatska ionako, kaže, ima jako nepovoljan omjer broja umirovljenika i radnika. 

Pretpostavlja kako bi se, unatoč svemu, javni dug Hrvatske ipak mogao smanjiti, ali samo zbog 'enormne porezne presije'.

'Ali poreznu presiju u Hrvatskoj treba smanjiti. Treba napraviti reda i u javnim poduzećima te smanjiti broj jedinica lokalne samouprave. Treba smanjiti proračunsku potrošnju. Tako treba smanjivati javni dug', kaže Santini.