Možemo! očekuje da HDZ prestane sa širenjem neistinitih informacija o istražnom povjerenstvu te da isto prihvati kako bi zajedno pomogli sigurnosnom i pravosudnom sustavu da bude otporniji na korupciju.

"Odbijanje istražnog povjerenstva vjetar je u krila korupciji u Hrvatskoj", poručili su iz Možemo.

Naime, navode, istražno povjerenstvo za Imunološki zavod je 2016. već ispitivalo bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a velika većina parlamenata članica EU može ispitivati i suce i državne odvjetnike, na što ukazuje i izvještaj Europskog parlamenta završen u proljeće ove godine.

Tako je i Hrvatska u izvješću navela da su od svjedočenja pred istražnim povjerenstvom izuzeti samo ispovjednici i odvjetnici u pogledu onog što su saznali u okviru odnosa s klijentom, a suce i državne odvjetnike nije navela niti kao iznimku, koja ionako nije ni propisana Zakonom o istražnim povjerenstvima.

Povjerenstvo je u skladu sa zakonom, HDZ sve zna

"HDZ unatoč tome i dalje odbija podržati osnivanje istražnog povjerenstva, pogrešno tvrdeći da ono ne bi bilo u skladu s Ustavom i zakonima", ističu.

Bošnjaković je, između ostalog, naveo da metode da se pred istražno povjerenstvo dovode suci i državni odvjetnici nisu viđene ni u jednom parlamentu, što su iz Možemo nazvali obmanom javnosti jer u velikoj većini parlamenata zemalja članica EU istražna povjerenstva mogu ispitivati i pravosudne dužnosnike.

Također, u velikom broju zemalja ne postoji zapreka da istražno povjerenstvo nastavi s radom čak i kada počne sudski postupak o istoj stvari.

"Sve ovo HDZ, Dražen Bošnjaković i Branko Bačić znaju, no, unatoč tome navode neistinite razloge zbog kojih odbijaju istražno povjerenstvo te i dalje žele onemogućiti da se istražnim povjerenstvom obuhvate i sustavni problemi u pravosuđu", upozorili su iz Možemo.

Za primjer koliko je važno da se obuhvati i pravosuđe, iz Možemo su naveli slučaj sutkinje Garac kojoj je odbijeno imenovanje za sutkinju Vrhovnog suda zbog sigurnosnog rizika utvrđenog u sigurnosnoj provjeri Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) 2018. Tu odluku Državnog sudbenog vijeća (DSV) srušio je Ustavni sud jer sutkinja nije imala mogućnost uvida u nalaze SOA-e na temelju kojih je rizik procijenjen.

Postupak je ponovljen, sutkinja je dobila uvid u SOA-in spis u relevantnom dijelu, no DSV ju je i drugi put, na temelju istog rizika, odbio imenovati, a ona se ponovno žalila na Ustavni sud, koji je ponovno srušio odluku DSV-a, i sutkinja će evidentno na kraju biti imenovana.

"Tu se postavlja pitanje može li DSV zaista ispuniti svoju ulogu da iz sustava uklanja one suce za koje se utvrdi da su sigurnosno kompromitirani ili ne može, a ako oni ne mogu koja bi to druga instanca trebala biti", upitali su iz Možemo, podsjetivši da je 2016. SOA izvijestila da je 20 sudaca u sustavu sigurnosno kompromitirano i da od tada do danas nismo imali niti jedan postupak koji bi javnost informirao gdje su sada ti suci i rade li još uvijek u sustavu.