Mjesta s kojih se takav noćni prizor, prije par stoljeća prilično uobičajen, i danas može doživjeti, u svijetu je svake godine sve manje, osobito u razvijenim zemljama. Kada se pogledaju snimke Zemlje iz svemira postaje vrlo jasno zašto je to tako. Gradovi, države, pa i cijeli kontinenti sjaje u mraku kao da su sazdani od svjetla. Možda je to lijep prizor za astronaute, ali nikako nije i za astronome!

'Pogledajte, ovoliko se zvijezda vidi na nebu iz središta Zagreba kada je vedro, jedva desetak', rekao je prošle subote jedan astronom amater na Star partiju na Petrovoj gori dok je Sunce tek zalazilo, prije nego što je nastupio tzv. astronomski mrak, najpovoljnije vrijeme za gledanje svemirskih objekata.

Pola sata kasnije, kada je plato potpuno devastiranog spomenika posvećenog ustanku naroda Banije i Korduna na vrhu Petrovcu, naoružan pravom artiljerijom od dvadesetak teleskopa nalik na topove usmjerene k nebu, utonuo u potpuni mrak, svima onima koji su prvi put na to mjesto došli gledati zvijezde postalo je jasno kakav neprocjenjivi dragulj imamo na samo sat vremena od Zagreba.

'To je razlog zbog kojeg se borimo da Petrova gora postane park tame', rekao je za tportal organizator partija, Boris Štromar, predsjednik zagrebačkog astronomskog društva Beskraj.

Star parti se na Petrovoj gori organizira krajem kolovoza ili početkom rujna od 2007. Prije toga, od 1999. održavao se na Japetiću, međutim, svjetlosno onečišćenje u Jastrebarskom i Zagrebu je raslo pa su astronomi pobjegli na Petrovac. Na partiju se obično okupi pedesetak astronoma i zaljubljenika u zvijezde iz svih dijelova Hrvatske pa čak i iz susjednih država Slovenije, BiH i Makedonije. A moglo bi i više.

'Petrova gora je dovoljno blizu Zagrebu i dostupna je automobilom tako da se može dopremiti oprema. Istovremeno je dovoljno daleko da imamo relativno tamno nebo tako da se vidi Mliječna staza. U subotu ujutro vidjeli smo i zodijačku svjetlost koja se obično vidi samo u posebno povoljnim vremenskim prilikama. Ona nastaje zbog raspršenja Sunčeve svjetlosti na međuplanetarnoj prašini u ravnini ekliptike', objasnio je Štromar.

Na Star partiju astronomi su se podijelili u dvije skupine – jedna je snimala astrofotografije, a druga je uživala u vizualnim doživljajima.

'Na ovom partiju bio je i najveći amaterski teleskop u Hrvatskoj, zrcala promjera 40 cm, kojeg je astronom Marko Himelreich sam napravio, od početka do kraja, kako konstrukciju tako i zrcala koja je danima brusio. Za usporedbu to je više nego dvostruko veći teleskop od onoga na Zagrebačkoj zvjezdarnici. Kroz njega su se mogle odlično vidjeti maglice poput Helixa, popularnog 'Božjeg oka', ostaci eksplozija supernova, Uran, Neptun, udaljene galaksije itd.', rekao je Štromar.

Treba nam park tame u Hrvatskoj!

Inicijativu da Petrova gora postane park tamnog neba Beskrajovci su pokrenuli prije dvije godine. No stvari se sporo kreću, među ostalim i zato što se ona nalazi na međi tri općine i dvije županije. Da bi se proglasio parkom tamnog neba, rasvjeta u njemu mora biti ekološka što znači da ne smije svijetliti u zrak, iznad horizonta. Za to bi pak trebalo zamijeniti šest svjetiljki u selu Ključar i šest na području samog parkirališta u sklopu spomenika. No među astronomima amaterima prepričava se anegdota prema kojoj je, kako to već kod nas često biva, nadležno ministarstvo kulture poručilo da si sami nabave ekološku rasvjetu i zamijene staru.

'Bio bi to osmi park tame u Europi i prvi i jedini u Hrvatskoj. Trenutno postoji još inicijativa da se na Lastovu proglasi jedan. To je važno jer bismo tako sačuvali mjesto na koje bi mogli dolaziti mladi i stari zaljubljenici u svemir kako bi uživali i učili o astronomiji', objasnio je Štromar.

Prilika za povećanje turističke ponude

Parkovi tame mogli bi biti zanimljivi i za strane goste, a ne samo za domaće astronome. Njima bi se mogla proširiti i produžiti naša turistička ponuda. Naime, neke zemlje u svijetu posljednjih godina ozbiljno razvijaju astronomski turizam. Primjerice na La Palmi, u Čileu, u Južnoafričkoj Republici, u Australiji i u američkim nacionalnim parkovima postoje razvijeni programi za zaljubljenike u zvijezde.

'Uz ovu inicijativu i mi bismo u Hrvatskoj mogli obogatiti turističku ponudu. Turisti su oduševljeni našim nebom koje je još uvijek relativno tamno. To bi vrijedilo sačuvati', ističe Štromar.

'Kada gledamo noćnu sliku Europe možemo vidjeti da prave noći gotovo nigdje nema osim u nekim udaljenim krajevima i na visokim planinama. To su prepoznale brojne europske zemlje. Primjerice u Velikoj Britaniji postoje čak tri parka tamnog neba. Ima ih i u Njemačkoj, u susjednoj Mađarskoj dva, a jedan postoji čak i u Nizozemskoj koja je inače jako svjetlosno onečišćena. Što se tamo vidi ne znam. Mnogi stranci koji kod nas ljetuju sigurno bi bili zainteresirani za gledanje svemira. Kod nas su za to najbolji otoci poput Cresa, Paga, Korčule i Lošinja, ali posebno oni udaljeniji. No situacija se brzo pogoršava pa treba djelovati', upozorio je Štromar koji ima čak i ideje kako bi hotelijeri, veliki i mali mogli iskoristiti ovaj potencijal.

'Bilo bi super da neki hoteli urede svoje vlastite male zvjezdarnice. U svijetu postoje takvi hoteli. Jedan moj prijatelj iz Lošinja koji ima mali hotel kaže da mu je jedna obitelj koja je ljetovala kod njega donijela teleskop i potom ga ostavila na čuvanje da ga ne bi morala svake godine spremati u prtljažnik', ispričao je naš sugovornik.

Ako vas sve to što nam je ispričao čelnik zagrebačke udruge još uvijek nije uvjerilo da Petrova gora treba postati park tame, pogledajte u galeriji gore što su na posljednjem Star partiju zabilježila dvojica naših astrofotografa Lovro Dujnić i Ivan Bosnar, a u time lapse videu dolje što je snimio Štromar. Dujnić je svojim teleskopom čak uspio snimiti putovanje slavnog kometa Čurjumov-Gerasimenko 67/P na koji je nedavno sletio lender Philae (video sasvim dolje)! To je blago koje Zagrepčani mogu zauvijek izgubiti, a zasigurno je podjednako vrijedno kao i skijalište na Sljemenu.