Kako se othrvati spomenutim izazovima recikliranja? Dobrica Rončević, voditelj Epidemiološkog odjela Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije slaže se da su neugodni mirisi neprihvatljivi u okolišu koji bi trebao biti ugodan za boravak.

Budući da biološki otpad predstavlja podlogu za razmnožavanje bakterija, a privlači insekte i glodavce savjetovao je da se sve to skupa spriječi upotrebnom hermetički zatvorenih kutija i vrećica što, svjestan je, nije uvijek jednostavno ni praktično. Nataša Janev, iz Odjela za opću zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kaže da se zatvaranjem biootpada u za to namijenjene i zatvorene posude sprječava pristup, primjerice, glodavcima, vranama ili u priobalju galebovima.

'Tako se također smanjuje mogućnost razvlačenja otpada od strane pasa i mačaka', naglasila je Janev. No, napominje da što se tiče širenja neugodnih mirisa od biootpada (koji stoji određeno vrijeme, odnosno do sljedećeg prikupljanja u zadanim terminima), oni nemaju utjecaja na ljudsko zdravlje. Kao što bi rekla stara poslovica nitko nije umro od smrada.

Međutim, u Zagrebu se biootpad posebno razdvaja pa se građani moraju nositi sa spremnicima koji smrde i vrećicama koje se raspadaju u kućama.

Čitateljica tportala nam je kazala da je tri dana prikupljala otpad u smeđoj vrećici za biootpad i kad ga je krenula izbaciti van vrećica se raspala te se sadržaj prosuo po cijeloj kuhinji. To nije bio prvi put da joj se sadržaj rasuo po kući jer se vrećice samorazgrade prije vremena pa recikliranje zadaje samo dodatne probleme onima koji su se okušali u prikupljanju.

Što je uopće problematično? U već poznate smeđe vrećice i spremnike za biootpad između ostaloga odvaja se: kuhinjski otpad. Iako se u smeđe spremnike ne smije odlagati termički obrađena hrana ipak ostaci kore voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelj... mogu stvarati i stvaraju neugodne mirise i privlače nametnike.

U Rijeci, recimo, ne odvajaju biološki otpad posebno pa se i ne suočavaju s problemima koje imaju stanovnici Zagreba i ne strahuju od potencijalnih nametnika koji bi se mogli nastaniti u kantama i vrećicama. Rončević je za tportal naveo kako nema razloga za brigu ni u Zagrebu jer smo pri provedbi DDD mjera (dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije) učinkoviti pa konkretne prijetnje od zaraznih bolesti koje bi mogli širiti nametnici u prikupljenom otpadu nema.

No je li se sustav mogao drugačije urediti u Zagrebu? Smeđi spremnici, kako su mediji već izvještavali, većinom su prazni, a s druge strane čini se da pri prikupljanju uopće nije stavljen fokus na plastiku, koja je globalni problem, a za koju nisu osigurani ni dodatni spremnici ispred svih kuća i zgrada pa oni koji već postoje stoje pretrpani. Tek su podijeljene žute vrećice kojih se također može vidjeti posvuda po gradu. Nije rijedak slučaj da zbog pretrpanosti vjetar i životinje duž ulica raznose otpad koji je trebao biti recikliran.

Voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene akcije Marko Košak smatra da se sustav mogao drugačije postaviti da je bilo više sluha gradske uprave. Navodi da je Zelena akcija još u vrijeme kada se donosila odluka o načinu prikupljanja otpada, početkom prošle godine, upozoravala na ovo što se sada događa.

>>> Recikliranje u 'ekodiktaturi': Svako jutro se pitajte kakvo ćete smeće danas biti

>>> Alarmantno otkriće: Mikroplastika u ključnim vrstama riba u Jadranu!

'Samo podjela spremnika bez pravedne naplate po količini, bez sustava identifikacije nije dovoljna', ističe Košak.

Zelena akcija predlagala je sustav identifikacije gdje bi vrećice bile označene bar kodovima pa bi se točno znalo tko je koliko odvojio. Spremnici bi također bili zaključani i mogli bi ih otvarati samo korisnici na koje bi bili zaduženi. Znalo bi se točno tko i koliko odvaja pa bi oni koji se više trude bili nagrađeni nižim računima. Predlagali su i da se češće odvozi otpad, a ne, objašnjava nam Košak, da biootpad nekome mora stajati u kući, već da ga građanin kad želi može baciti u spremnik.

'Naši prijedlozi nisu bili prihvaćeni, a ovo su posljedice sustava koji su donijeli gradska čistoća i gradonačelnik koji su prije godinu dana govorili da će sve biti riješeno, a sada se teret svaljuje na građane da ne žele odvajati. Pa naravno kada nisu motivirani i vide da nema sustava nadzora i kontrole i da se miješa sve i svašta', poručio je Košak koji dodaje da uvijek ima neodgovornih pojedinaca zbog kojih odgovorni ispaštaju i gube motivaciju.

Što se tiče prikupljanje plastike Košak navodi da Grad Zagreb nije uspio isposlovati dobre ugovore vezane uz odvoz pa mu plastika predstavlja trošak.

'Zbog toga plastika često stoji pokraj kontejnera i ne odvozi se jer Grad ne zna gdje će s njom i gubi novac na plastici umjesto da zarađuje', kritičan je voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene akcije koji dodaje da građani pokazuju volju da prikupljaju plastiku, ali nemaju uvjete i sve se pretvara u divlji deponij.

Košak očekuje da će Grad povećati račune za odvoz smeća već na jesen.

'To su i najavili s objašnjenjem da je to zbog povećanja broja zaposlenih u Čistoći, kamiona i kanti iako se sve moglo financirati sredstvima iz fondova Europske unije. Mi smo radili kalkulaciju s puno boljim sustavom koji bi bio kontroliran i jeftiniji od ovoga s kojim će povisiti račune i nepotrebno zaposliti novih 200 ljudi u Čistoći', zaključio je Košak.