U povodu obilježavanja Nacionalnog dan borbe protiv nasilja nad ženama ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić poručila je u četvrtak kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i nedopustiv i treba više raditi na prevenciji i suzbijanju bilo kakve vrste nasilja
U izjavi novinarima ministrica Murganić podsjetila je kako se Nacionalni dan obilježava u znak sjećanja na ubojstvo koje se dogodilo 22. rujna 1999. godine, kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu suprug ubio suprugu te sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku, ali i na sve druge žene koje su nasilno izgubile svoje živote .
Problem nasilja je prisutan i u svijetu i kod nas, najviše pogađa žene, prisutan je u svim dobnim strukturama, bez obzira na socioekonomski status, a bez obzira na podrijetlo i obrazovanje pojedinci mogu biti nasilnici ili žrtve.
vezane vijesti
Vrste nasilja su različite - psihološko, ekonomsko, fizičko, seksualno, a nasilju su najviše izložene najranjivije i najslabije skupine, starije i osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju. Strašno je kada se nasilje događa u obitelji i od najbližih srodnika ili intimnih partnera i to svakako mobilizira i senzibilizira javnost, istaknula je ministrica.
Upitana je li zadovoljna stanjem u pravosuđu, ministrica Murganić rekla je kako je nasilje nad ženama i dalje prisutno u većem postotku, a 'crne brojke' su i dalje visoke, jer imamo smrtne slučajeve i time nitko ne može biti zadovoljan. Teško je prebacivati krivnju na jedan resor, jer je suzbijanje nasilja dugotrajan proces u kojem svi trebamo nastojati postizati bolje rezultate, naglasila je.
Ne bilježi se pad 'najcrnjih brojki' u prvih šest mjeseci ove godine - u tom razdoblju zabilježeno je šest ubojstava, od toga pet žena, među kojima su četiri žene ubili njihovi intimni partneri, izvijestila je ministrica. Navela je kako je u razdoblju od 2013. do 2017. ubijena 91 žena, što je 47 posto svih ubojstava, a opet 70 posto od intimnih partnera, odnosno bliskih osoba.
Zalagali smo se za prihvaćanje Istanbulske konvencije, jer unatoč tome što imamo dobro nacionalno zakonodavstvo, usklađuju se strategije i donose se novi projekti i programi i protokoli; rezultatima nismo zadovoljni i to je prostor na kojem možemo i moramo svi zajedno raditi, naglasila je Murganić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izjavila je kao je trend nasilja u obitelji u padu 5 do 9 posto na godišnjoj razini, međutim, svjedočimo trendu brutalizacije obiteljskog nasilja prema ženama, a kaznena djela su u porastu.
Ono čemu svjedočimo je blaga penalizacija počinitelja koji su često pušteni na uvjetnu slobodu i imamo manje od 7 posto bezuvjetnih kazni zatvora, što smatramo iznimno niskim, upozorila je Ljubičić.
Svi dionici u društvu trebaju promovirati nulti prag tolerancije na nasilje
Zaštitne mjere su u pojedinim segmentima problematične, najučinkovitije su udaljenje iz zajedničkog kućanstva, no one se najmanje izriču. Najčešće se izriču mjere psihosocijalnog tretmana koje su problematične u provedbi zbog financijske konstrukcije, jer su na teret Državnog proračuna, rekla je Ljubičić.
Želimo poručiti da svi dionici u društvu, uključujući i medije, promoviraju nulti prag tolerancije na nasilje, istaknula je.
Napomenula je kako se u okviru europskog projekta, vrijednoga 470.000 eura, prati analiza sudskih presuda, prekršajnih i kaznenih sudova koji problematizira njihovu penalizaciju i penalnu politiku, kao i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti na temelju kojih se donose odluke jesu li presude osuđujuće ili oslobađajuće, uvjetne ili isključivo novčane.
Nakon toga kreće edukacija pravosudnih dužnosnika i svih stručnih osoba koje rade sa žrtvama i počiniteljima je iznad svih putanja i dugotrajan je proces, pojasnila je Ljubičić.
Dodala je kako je bilo je slučajeva da se počinitelj oslobađa, jer je obiteljski čovjek ili je jedini hranitelj obitelji ili je javno poznata osoba pa bi mu osuda mogla štetiti ugledu.
Kada svjedočimo raznim oblicima nasilja javlja se pitanje odgovornosti i kolateralne žrtve, najčešće djece. Nasilje treba prijavljivati i nemati strah prijavljivanja i moramo vratiti vjeru u rad državnih institucija, naglasila je Ljubičić.
Dodala je kako joj se čini da su građani, nažalost, izgubili povjerenje u rad državnih institucija. Žrtve su često nezadovoljne ishodom kako je pravosudni sustav postupao prema njima ili su morale napustiti grad i regiju s djecom, a što je za njih stresno i traumatično, kazala je pravobraniteljica Ljubičić.
U povodu obilježavanja Nacionalnog dan borbe protiv nasilja nad ženama u Ministarstvu je održana i panel diskusija "Unapređenje zaštite žrtava i međuresorne suradnje iz perspektive Ureda Pravobranitelja“.
