Jesu li napokon Banski dvori i Pantovčak pronašli zajednički jezik u sprječavanju demografske katastrofe? Kako zaustaviti val iseljavanja i vratiti one koji su otišli? Može li optimizam potaknut sportskim uspjesima promijeniti depresivnu klimu u Hrvatskoj?

Odgovore na ta i brojna druga pitanja u 'Otvorenom' HRT-a pokušali su dati gosti: bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas te Anđelko Akrap, posebni savjetnik predsjednice za demografiju.

Bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota istaknuo je kako je razočaran sastankom Vijeća za demografsku revitalizaciju.

'Ovo više nije folklor, ovo je igrokaz. To Vijeće sam stvorio ja, ovo je njegov peti sastanak, a mjere su iste koje su predstavljene i na prva četiri sastanka Vijeća. Ono što je danas usvojeno je isto ono što smo mi već predlagali, a to je pokušaj da se ispravi nepravda vezana uz rodiljne naknade i doplatke za djecu. Ništa nova danas nije predloženo. Vjerujem da zastupam mišljenje većine građana - slušati iste stvari već 20 godina je pomalo zamorno', ukazao je Strmota.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić naglasila je kako je najvažnije što se dogodilo na sastanku Vijeća u ponedjeljak to što su usporedili mjere koje je predsjednica nedavno predstavila sa svim onim mjerama i naporima koje provodi Vlada RH.

'Treba reći da i predsjednica i dobar dio demografa upozoravaju da su mjere koje su prepoznate i u javnosti jako dobro prihvaćene, poput mjera za poboljšanje materijalnog statusa mladih obitelji, samo dio mjera. Treba se posvetiti i gospodarskom razvoju i financijskoj stabilnosti, zapošljavanju i tako stvoriti okvir za provođenje pronatalitetnih mjera', istaknula je Murganić.

Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekao je kako on nije demograf pa zato drugačije promatra ovu problematiku.

'Naš istraživački tim smatra da ove mjere sada nisu dovoljne. One mogu pomoći našem društvu, ali mi smo sada u situaciji da kuća gori, a mi na prvome katu biramo boju zavjesa', slikovito je objasnio situaciju Jurić. 'U Njemačkoj imamo pola milijuna Hrvata, više ih je u Njemačkoj nego u BiH te u pet godina imamo skok iseljavanja za 1000 posto', istaknuo je.

Našu je situaciju usporedio s trendovima u Poljskoj i Češkoj te kao pozitivno istaknuo da su te države uspjele preokrenuti trendove te se ljudi sada polako vraćaju u njih. Medije je optužio da stvaraju negativnu atmosferu u društvu. Objasnio je i rezultate vlastitog istraživanja o razlozima za iseljavanje. Ustvrdio je da nismo u bezizlaznoj situaciji.

'Hrvatska se budi, nešto se veliko događa, pozitiva se vraća, ima nade za našu zemlju', kaže Jurić.

Anđelko Akrap, posebni savjetnik predsjednice za demografiju, kaže da su demografi od 1990. upozoravali na problem depopulizacije. Sve su Vlade RH, pritisnute brojnim drugim problemima, odgađale rješavanje tog problema i tek u drugoj polovici mandata donosile su demografske mjere, istaknuo je.

'Moramo voditi računa o tome da Hrvatska do 2050. u odnosu na popis iz 2011. gubi milijun stanovnika u radnoj dobi. To znači da će veliki prostori naše zemlje biološkim izumiranjem ostati bez stanovnika. Mora se oblikovati nekakva politika da se to spriječi. I zato ove mjere koje je nedavno predsjednica predstavila pridonose rješavanju problema. Hrvatska mora napraviti projekcije stanovništva u prostoru, tada će biti očito da veliki prostori ostaju bez stanovnika i na osnovi toga stvoriti bilancu radne snage. Zatim moramo mjerama posebne ekonomske politike poticati razmještaj stanovnika u ta područja', objasnio je Akrap i pozvao na politički konsenzus o ovom pitanju.

Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović rekao je kako je 2003. donesena Nacionalna obiteljska politika, cjelovit i dobro osmišljen dokument svih mjera koje je trebalo provesti. No uskoro je zamijenjen.

'Politika je u tom slučaju posve zakazala i napravila posve nepotreban rez. Niti najbolje mjere pronatalitetne politike ne mogu dati rezultate u kratkom roku, potreban je kontinuitet. Najbolja mjera je tzv. socijalno investiranje, odnosno ulaganje u djecu predškolske dobi. Tako to radi Europa', rekao je Vidović i zaključio kako, nažalost, naša zemlja nema ni migracijsku politiku, a moramo je donijeti.

Predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas istaknuo je da je zanimljivo kako svi zaboravljaju da je gotovo pola milijuna Iraca napustilo svoju zemlju u vrijeme krize. 'Sada se vraćaju jer se dogodio ekonomski oporavak zemlje. No unatoč ekonomskom oporavku, Irci i dalje odlaze, ali se i vraćaju, stanovništvo fluktuira. Slično je i s ostalim zemljama, pa i našom', kazao je Milas.