Odluku da će se tunelarina ukinuti 1. siječnja novinarima je jučer priopćio Blaženko Boban (HDZ), splitsko-dalmatinski župan. Pohvalio se i da je zbog toga više od deset puta odlazio u Zagreb kako bi lobirao u resornom ministarstvu te kako na ukidanje tunelarine gleda kao na demografsku mjeru jer dosta mladih ljudi iz Imotske krajine radi sezonske poslove na Makarskom primorju, zbog čega su morali plaćati prolazak kroz Svetog Iliju.

Dodao je i da 'država neće propasti ako se ukine tunelarina'.

Na temi treba li se plaćati tunelarina kroz Svetog Iliju koplja se lome otkako je tunel u srpnju 2013. godine pušten u promet. Imoćani su od prvog dana bili protiv toga, prosvjedovali su protiv 'komunističke' Milanovićeve vlade koja im je opalila harač, a podršku su dobivali iz još dviju HDZ-ovih utvrda s morske strane Biokova – Brela i Baške Vode.

Koliko sve to košta

I dok s jedne strane država ukida tunelarinu, s druge strane došlo je do poskupljenja autocesta, uvedena je i sezonska naplata, a ministar financija Zdravko Marić stare kredite cestarskih kuća zakrpao je uzimanjem novih, po nešto povoljnijim kamatama.

Izgradnja Svetog Ilije stajala je 598,4 milijuna kuna, godišnje održavanje stoji devet milijuna kuna. Prolaz za osobne automobile plaća se 20 kuna dok korisnici ENC-a plaćaju 7,83 kune.  Premda se tome nitko nije nadao, tunel odlično posluje i brojke iz godine u godinu samo rastu.

Tako je u nepune četiri godine kroz njega prošlo 5,33 milijuna vozila, a u kasu se slilo oko 90 milijuna kuna bez PDV-a. U pet mjeseci 2013. prihod je bio 8,75 milijuna, u 2014. 18 milijuna, u 2015. prihodi su bili 18,1 milijun kuna, u 2016. 20,4 milijuna, a u prvih deset mjeseci ove godine 22,5 milijuna kuna. Istina, valja dodati da je, iako se tvrdilo da do toga neće doći, tunelarina podignuta za nekoliko kuna u ovoljetnoj sezoni.

Koliko je od toga prihod ostvaren od stanovništva iz Zabiokovlja i Makarskog primorja, a koliko od dolazaka turista, ne zna se jer ne postoje podaci o tome.

Željko Marušić, prometni stručnjak, smatra da je konačno učinjen dobar potez u cestarskom sektoru.

'Konačno je napravljen logičan i pametan potez. Za to da tunel bude besplatan zalažem se od njegova otvaranja jer na taj način porast će vrijednost nekretnina u Zabiokovlju i otvorit će se turistička perspektiva toga kraja. Turisti, koji to žele, moći će uživati u miru, tišini i svježem zraku i za deset minuta biti na moru. Oni koji budu željni šušura bit će na morskoj strani. Mislim da ne treba gledati na to koliko tunel zarađuje i koliko se ulaže u njegovo održavanje jer će se na ovaj način više prihodovati', kazao je Marušić, dodavši da bi trebalo ići ako ne prema ukidanju, onda prema dramatičnom smanjenju cijena karata za otoke kako bi se i oni revitalizirali.

Probati s grčkim modelom 

Je li ukidanje tunelarine demografska mjera, kako je to ustvrdio Boban, upitali smo demografa Stjepana Šterca koji se isprva samo nasmijao na to.

'Ovo nije klasična demografska mjera, ali može se govoriti o pomoći regionalnom razvitku tog dijela Hrvatske', kazao je Šterc.

Napomenuo je da je davno predlagao ideju o ukidanju naplate trajekta za sve iako ne zna kakav bi bio konačan ishod toga.

'Nismo voljni testirati, a otoci su naša najveća turistička perspektiva. Trebalo bi dvije godine omogućiti da trajektne linije budu besplatne za sve. Jadrolinija godišnje prihoduje oko 400 milijuna kuna i još toliko dobije od države. Moguće je da bi to podiglo interes za otoke i da bi u konačnici efekt bio puno veći od sadašnjih prihoda. Uostalom, Grci to imaju za neke svoje otoke', zaključio je Šterc.