Ideje da su muški mozgovi, baš kao i tijela, prirodno predodređeni, bolji i skloniji određenim zadacima, ponašanjima, zadovoljstvima i sl., a ženski drugima, stare su u najmanju ruku koliko i pisana povijest, a raširene su i danas.

Primjerice, vrlo je popularno uvjerenje da su muškarci bolji u snalaženju u prostoru, a žene u komunikacijskim vještinama, za što su oba spola uvjetovana evolucijom mozga kroz povijesnu podjelu uloga u društvu – muškarci su bili lovci, a žene su odgajale djecu.

Američki bračni savjetnik John Gray dobar dio teksta u svojem bestseleru posvećuje tezi prema kojoj muškarci pokazuju jaku sklonost da traže rješenja za problem koji im se predstavi dok žene o njemu više vole razgovarati i pokazivati razumijevanje.

Nova studija, predstavljena u časopisu PNAS, utemeljena na skeniranju više od 1400 mozgova muškaraca i žena potvrdila je da neke osobine uistinu mogu biti učestalije kod jednog spola nego kod drugog. No ona je istovremeno pokazala da je svaki mozak jedinstven mozaik takvih 'tipičnih' osobina baš kao i onih drugih koje su podjednako svojstvene obama spolovima.

'Mi smo pokazali da postoje brojni načini da netko bude muškarac ili žena, a ne jedan. Većina tih načina potpuno se preklapa', rekla je za Guardian voditeljica studije Daphna Joel, profesorica psihologije na Sveučilištu u Tel Avivu.

Izraelska znanstvenica još je 2012. u jednom TEDx predavanju naglasila da je dovoljno samo 15 minuta stresa da neka karakteristično muška područja promijene svoja svojstva u ženska i obratno.

'Kada sam otkrila ovu činjenicu, promijenila sam način na koji sam razmišljala o spolovima i mozgu', rekla je Joel.

U novom istraživanju izraelski je tim skenirao mozgove magnetskom rezonancijom kako bi istražio njihova različita svojstva – od količina sive i bijele tvari do snage veza među neuronima. Jedan od ključnih faktora koji su analizirani bila je veličina određenih dijelova mozga. Brojna područja pokazala su velika preklapanja među spolovima. No Joel i njezini suradnici posvetili su posebnu pozornost onim područjima u kojima su zabilježene najveće razlike i najmanja preklapanja.

Tim je potom istražio koliko je često svako od tih područja konzistentno na kraju kontinuuma 'ženskosti-muškosti'. Rezultati su pokazali da se udio konzistentnih mozgova u kojima su sva područja na muškom kraju ili na ženskom kraju spektra kreće od nula do osam posto. S druge strane udio mozgova koji imaju podjednako ženskih i muških svojstava kreće se između 23 i 53 posto.

'Analize unutrašnje konzistencije otkrivaju da su mozgovi sa svojstvima koja su konzistentno na jednom kraju kontinuuma 'muškosti-ženskosti' rijetki. Štoviše, većina mozgova sačinjena je od 'mozaika' svojstava od kojih su neka češća kod žena nego kod muškaraca, a druga češća kod muškaraca nego kod žena te od dijelova koji su uobičajeni kod oba spola', objašnjavaju autori u studiji pa dodaju:

'Ova otkrića potvrđuju slične analize svojstava osobnosti, stavova, interesa i ponašanja više od 5.500 osoba koje otkrivaju da je unutrašnja dosljednost mozga ekstremno rijetka. Naša studija pokazuje da, iako u mozgu postoje spolne, odnosno rodne razlike, ljudski mozgovi ne pripadaju ni jednoj od dvije jasno različite kategorije: muškom, odnosno ženskom mozgu.'