Prema podacima GLOBOCAN-a, rak prostate je najčešće dijagnosticirana maligna bolest u više od pola zemalja svijeta. U Hrvatskoj je drugi najčešći uzrok smrti kod muškaraca, a prema smrtnosti od ove bolesti lošiji smo od mnogih europskih zemalja. Bolest je to koja je izlječiva u velikom postotku otkrije li se na vrijeme.

'Analizirajući incidenciju raka prostate u Hrvatskoj, koja je niža u odnosu na EU, pretpostavlja se da postoji oko 600 bolesnika kojima rak prostate ostaje neotkriven', objašnjava nam dr. Zrna Antunac Golubić, internistička onkologinja iz KBC-a Zagreb.

Tijekom 2020. u Hrvatskoj je zabilježen pad novootkrivenih bolesnika s rakom prostate, a kako objašnjava dr. Antunac Golubić, to je negativan pokazatelj jer se takav pad može povezati s pandemijom covida. Prema podacima HZJZ-a, te godine je prijavljeno 2299 oboljelih osoba, što je za više od 400 zabilježenih slučajeva ove bolesti manje nego godinu ranije. Što se pak tiče smrtnosti, u toj prvoj pandemijskoj godini preminulo je 785 ljudi, a godinu ranije preminulo ih je 807.

Upala, uvećanje i rak prostate – razlikuju li se simptomi?

Poteškoće s mokrenjem koje ukazuju na rak prostate mogu se javiti i prilikom upale i dobroćudnog uvećanja prostate, pa ih je zapravo teško razlikovati.

Simptomi koji se povezuju s rakom prostate uključuju otežano, učestalo i bolno mokrenje, tanji mlaz mokraće i pojavu krvi u njoj. Pritom je učestalo mokrenje češće simptom uvećanja prostate dok simptomi upale uključuju nelagodu i bol pri mokrenju, bolove u zdjelici, a mogu se javiti i opći simptomi poput vrućice.

Oni simptomi koji pak mogu ukazivati na uznapredovali rak prostate uključuju bolove u kostima i leđima koji ne popuštaju, slabost donjih ekstremiteta te nenamjerni gubitak težine. Doktorica ističe da nijedan od ovih simptoma nije specifičan za rak prostate, no ako traje duži period, potrebno je obratiti se liječniku.

Odlična prognoza otkrije li se na vrijeme

Ova zloćudna bolest specifična je po tome što napreduje jako sporo i dugo vremena ne uzrokuje tegobe, ističe Antunac Golubić, pa prognoza ovisi o tome u kojoj mjeri se proširila tijelom.

'Lokalna bolest u kojoj je rak ograničen na samu prostatu, kao i regionalna bolest koja se proširila na okolne limfe imaju odličnu prognozu uz pravovremeno i adekvatno liječenje, što uključuje operaciju i/ili zračenje uz dodatak hormonske terapije', naglašava ova onkologinja.

S druge strane, rak koji je metastazirao nije izlječiv, no razvojem novih hormonskih lijekova, primjenom kemoterapije, zračenja i drugih metoda bolesnici duže i kvalitetnije žive nego prije.

Rizik od oboljenja rapidno se povećava nakon 50. godine

Najznačajniji rizični čimbenik za rak prostate je dob. Vrlo rijetko javlja se kod mlađih od 40 godina, a rizik se rapidno povećava nakon 50. godine. Iako se bolest pojavljuje sporadično, nasljeđe igra određenu ulogu te je ipak veći rizik od oboljenja kod ljudi koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu.

'Rizik je dvostruko veći ako vam otac ili brat imaju rak prostate, s tim da je veći među braćom', kaže Antunac Golubić, dodavši da nema jasnih dokaza da loše prehrambene navike, debljina, pušenje, česte upale prostate ili izloženost kemikalijama povećavaju taj rizik. Ipak, kako savjetuje Antunac Golubić, svakako ih treba izbjegavati.

'Na dob i genetiku ne možemo utjecati, no zdravim navikama i redovitim pregledima možemo sačuvati zdravlje prostate', dodaje.

Nacionalni program ranog otkrivanja

S obzirom na to da rano otkrivanje ove bolesti u većini slučajeva znači i izlječenje, a još uvijek je velik broj muškaraca koji zaziru od pregleda, u Hrvatskoj uskoro kreće i Nacionalni program ranog otkrivanja – jedan od prvih takvih programa u Europi i svijetu. S programom se kreće sljedeće godine, a prethodit će mu Poseban program za probir i rano otkrivanje, koji će provoditi liječnici obiteljske medicine, u sklopu kojeg će se muškarcima u dobi od 55 do 69 godina određivati PSA (prostata specifični antigen) iz krvi, pa će ovisno o vrijednostima PSA-e biti upućeni na daljnju obradu.

Ovom posebnom programu cilj je utvrditi odaziv populacije na testiranje, učestalost pozitivnih nalaza PSA-e, magnetske rezonancije i biopsije prostate te identificirati moguća 'uska grla' u zdravstvenom sustavu.

Zašto muškarci u velikom broju slučajeva još uvijek zaziru od pregleda, Antunac Golubić kaže da je to teško reći, ali da zasigurno važnu ulogu u tome igraju strah i neznanje te potencijalna nelagoda prilikom pregleda.

'Pojedinci smatraju da im pregled nije potreban jer nemaju nikakvih tegoba te da ih liječnik upućuje na pregled radi sebe, a ne radi njih', kaže Antunac Golubić, dodavši da najavljeni nacionalni program smatra vrlo pozitivnim pomakom na razini države te se nada da će doprinijeti podizanju svijesti o važnosti redovitih pregleda.