Sud EU je u svojoj presudi od 14. veljače 2019. godine u predmetu C-630/17 Anica Milivojević/Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen utvrdio da je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom protivan određenim odredbama prava EU.

"Presude Suda EU obvezujuće su za sve države članice, njihova tijela državne uprave kao i nacionalne sudove koji po njima trebaju postupati", navodi MVEP.

"Slijedom navedenog nadležna ministarstva detaljno će proučiti pravne argumente presude Suda EU i razmotriti potrebu za poduzimanjem daljnjih radnji", dodaje se u tekstu kratkog priopćenja.

Sud EU donio je presudu o slučaju u kojem je hrvatska državljanka Anica Milivojević sklopila 2007. godine s Raiffeisenbankom, sa sjedištem u Austriji, ugovor o jednokratnom kreditu na iznos od 47.000 eura. Ugovor je sklopljen uz pomoć posrednice s boravištem u Hrvatskoj. Radi osiguranja otplate kredita Milivojević je dala založnu izjavu na temelju koje je u hrvatskim zemljišnim knjigama upisana hipoteka na njezinim nekretninama.

Anica Milivojević pokrenula je 2015. godine postupak protiv društva Raiffeisenbank radi utvrđenja ništetnosti ugovora o jednokratnom kreditu i drugih povezanih pravnih poslova.

U svojoj današnjoj presudi Sud se proglašava nadležnim za razmatranje usklađenosti Zakona od 14. srpnja 2017. sa slobodnim pružanjem usluga. Iako u tom pogledu Hrvatska tvrdi da se pravo Unije ne primjenjuje na predmetni ugovor jer je on sklopljen prije datuma pristupanja Hrvatske Uniji, taj se argument ne može prihvatiti jer ugovor nastavlja proizvoditi učinke i nakon tog datuma.

Škibola: Sud EU je donio sramotnu odluku protiv hrvatskih oštećenika

Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola pozvao je u četvrtak s konferencije za novinare Vladu da promptno reagira na presudu Suda EU prema kojoj je njegov Zakon o ništetnosti, koji je ugovore o kreditu s austrijskim RBA zadrugama proglasio ništetnim, protivan pravu Europske unije ako se ne primjenjuje i na hrvatske vjerovnike, što je ocijenio "sramotnom presudom".

Sud EU je takvu odluku donio temeljem pitanja Mirelle Rodin, sutkinje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe na Rabu, o njegovoj usklađenosti s legislativom EU koje je uputila Europskoj komisiji. Sutkinja se nije referirala na nacionalno zakonodavstvo koje je zaštitilo hrvatske građane od kreditora koji su, i prema stajalištu Hrvatske narodne banke, neovlašteno poslovali u Hrvatskoj.

"Riječ je o organiziranom pokušaju interesne skupine da sruši jedan hrvatski zakon koji dokazano pomaže hrvatskim građanima. Za sada je polučio izvanredne rezultate, zaustavio je preko 200 ovrha, poništio je čak 100-tinjak ugovora o kreditu s neovlaštenim vjerovnikom. Nama je jasno da zbog ovog zakona banke gube iznose u milijardama kuna, ali moja uloga nije štititi banke nego građane koji su izlihvareni, oštećeni i kojima je prijetila deložacija“, ustvrdio je Škibola.

Po njegovu mišljenju, organizirani pokušaj rušenja zakona dokazuje otkriće emisije 'Provjereno' koja je objavila da sutkinja Rodin koja je uputila taj zahtjev za prethodno pitanje Sudu EU, živi pod hipotekom iste te RBA zadruge koja je stranka u postupku.

„Od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine imamo samo 12 takvih zahtjeva za prethodno pitanje namijenjenih Sudu EU, a sutkinja je baš moj zakon koji pomaže ljudima odlučila poslati na Sud EU“, rekao je Škibola.

Sud je donio presudu o slučaju u kojem je hrvatska državljanka Anica Milivojević sklopila 2007. godine s RBA zadrugom, sa sjedištem u Austriji, ugovor o jednokratnom kreditu na iznos od 47.000 eura.

"Odvjetnik obitelji Milivojević nije poslao ni pismeno očitovanje na Sud EU niti se pojavio na raspravi i samim time oštećenici RBA zadruge našli su se u neugodnom položaju na sudu“, napomenuo je Škibola.

"Riječ je o sramotnoj presudi, jer se u njoj navodi kako zakon diskriminira neovlaštenog vjerovnika, no, ne razumijem kako možemo diskriminirati nekoga tko je neovlašten. On je subjekt koji nezakonito posluje na teritoriju EU i ne može se pozivati na slobodu kretanja usluga i kapitala. Zato pozivam Vladu da promptno reagira i zaštiti građane, a DORH i USKOK da preispitaju radi li se zaista o organiziranom rušenju zakona. Oštećenici u to osnovano sumnjaju pa su prijavili OLAF-u, Europskom uredu za borbu protiv prijevara svoje sumnje i OLAF je pokrenuo taj postupak, pa čekamo ishod“, kazao je Škibola.

Istaknuo je da se ne osjeća odgovornim za manjkav zakon jer je on politički predložio taj zakon koji je nakon toga prošao sva stručna i pravna tijela Vlade RH, raspravljen je na tri saborska odboru i na kraju usvojen u Saboru.