Protusrpski incidenti u Hrvatskoj 'izolirana' su pojava i nisu pravilo, a hrvatske vlasti poštuju ustavni zakon o nacionalnim manjinama, kaže se u reakciji hrvatske diplomacije na srbijanske optužbe o pogoršanju stanja srpske zajednice u Hrvatskoj, doznala je Hina u ponedjeljak iz ministarstva vanjskih i europskih poslova
Srbija je prije nekoliko dana stranim zemljama uputila tzv. non-paper, neslužbeni diplomatski dokument kojim nabraja brojne nedavne incidente od skidanja dvojezičnih ploča u Vukovaru do napada na srbijanski konzulat u Rijeci i ustaškog pozdrava koji je na nogometnoj utakmici s trideset tisuća navijača izvikivao hrvatski reprezentativac Joe Šimunić
'Riječ je o izoliranim incidentima, a ne o kampanji usmjerenoj protiv srpske zajednice. Promptno su ih osudili svi hrvatski dužnosnici od predsjednika republike, premijera, ministrice vanjskih i europskih poslova, do lokalnih čelnika. Osudile su ih i nevladine organizacije, kao i relevantni hrvatski mediji, posebno se to odnosi na kolumne i komentare', poručuju iz MVEP-a.
Po riječima hrvatske strane, 'kad je riječ o ćiriličnom pismu i uvođenju dvojezičnih natpisa, mogli smo i odgoditi njihovo provođenje, ali držimo da trebamo poštovati svoje obveze i stoga očekujemo da vlasti u Srbiji podupru naše napore'.
Hrvatska, međutim, upozorava kako status manjina u Hrvatskoj i Srbiji nije isti. 'U Hrvatskom saboru predstavnici manjina imaju zajamčena mjesta, a hrvatska manjina u Srbiji nema takva prava, pa tako dosad nisu dobili ni udžbenike za nastavu na materinskome jeziku, što je više puta dosad bilo obećano te preuzeto kao obaveza', odgovara MVEP.
Ne stoji da Hrvatska sprečava povratak gotovo pedeset tisuća Srba koliko ih je u Srbiji s izbjegličkim statusom, kaže se u MVEP-u. 'Hrvatska kontinuirano radi na povratku i obnovi. U Hrvatsku se dosad vratilo više od 133.000 pripadnika nacionalnih manjina, od kojih je većina srpske nacionalnosti'.
Kad je u pitanju problem navijačkog divljanja i huligana na sportskim natjecanjima, 'političko vodstvo Hrvatske uvijek osuđuje ovakve ispade', odgovara hrvatska strana. 'Nažalost, nijedna država nije imuna na takve ispade. Moraju ih rješavati svaka unutar svoje nadležnosti, ali i zajedničkim naporima', kaže se i spominju slični incidenti u Srbiji. 'Transparenti 'Ubij Hrvata da Šiptar nema brata' ili 'Nož-žica-Srebrenica', kao i paljenje hrvatskih zastava zasigurno ne pridonose suradnji ni razumijevanju među građanima i državama', drže u MVEP-u.
Potreba utvrđivanja sudbine ubijenih i nestalih, povrata umjetnina te suđenja za ratne zločine 'hrvatska je inicijativa', naglašava MVEP, a kad je riječ o pitanju isplate mirovina, 'Hrvatska svaki mjesec isplaćuje više od 40.000 mirovina u Srbiju', reagira MVEP na srbijanski non-paper i dodaje kako se hrvatskim 'ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama svim nacionalnim manjinama jamče prava u skladu s europskim standardima i hrvatskim zakonima'.
