Ivin je nedavno u javnom pismu zatražio od predsjednika Sabora Borisa Šprema da Sabor ne bude pokrovitelj komemoracije na Bleibergu koja građane košta oko 500.000 kuna.

'Predlažem, budući da ima više gubilišta, da se predsjednik dogovori sa slovenskim parlamentom da se obilježje za Bleiburg napravi na jednom mjestu, a ne na Bleiburgu. Ne znam gdje, bilo je više gubilišta, neka stručnjaci razmotre gdje oni koji su nekoga izgubili mogu doći', rekao je Ivin.

'Znam da od '45. godine ni jedna žena ili dijete nisu taknuti na Bleiburgu, ali na Križnom putu je bilo zločina', rekao je najprije Ivin, ali se kasnije u intervjuu ispravio: 'Siguran sam da na Križnom putu nije stradala ni jedna žena ili dijete, samo zarobljenici. Kasnije su žene i djeca dolazili čak u moj stan...'

'Boris Šprem me primio, dugo smo razgovarali i moram reći da sam iznenađen njegovom razumnošću i znanjem o bleiburškom problemu, pa se nadam da će moja inicijativa naići na pozitivno rješenje. To nije bio slučaj godinu dana ranije kada sam se s istom inicijativom obratio tadašnjem predsjedniku Luki Bebiću i naivno očekivao pozitivan odgovor. Rekao je da povijesne činjenice treba razmotriti s dvije strane, no ja mislim da istina ima samo jednu stranu', rekao je Ivin.

Također je ispričao da je koncem 60-ih, radeći na knjizi 'Povijest tzv. Nezavisne države Hrvatske', o tematici Bleiburga razgovarao i s Franjom Tuđmanom, za kojega je rekao da su u jednom trenutku 'postali frendovi':

'Pitao me zašto bismo se uopće bavili tom tematikom, pa sam mu rekao da emigracija pravi mitologiju o velikim zločinima koji su tamo počinjeni. Na to je Tuđman samo odmahnuo rukom i rekao da to nije ozbiljno', ispričao je Ivin.