Do 1990. godine po žrtvama fašizma bila je nazvana današnja Ulica Domovinskog rata, jedna od najvećih gradskih avenija, a ubuduće će se njihov trg nalaziti na platou na samom početku te ulice, ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije, gdje se nalazi i spomenik političkim zatvorenicima, internircima i deportircima. Upravo ondje talijanski fašisti organizirali su mučilišta za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi Trg žrtava fašizma možda će se nalaziti u centru grada, ali on po svemu sudeći neće imati doslovno nijedan kućni broj. U splitskim okvirima, međutim, to neće biti nikakav kuriozitet: ni na Trgu Franje Tuđmana na zapadnom kraju Rive formalno ne živi nitko, kao ni uz nedavno imenovani Prilaz žrtava komunizma, u blizini bivšeg splitskog sjedišta Udbe.

Nakon više godina zastoja u Gradskom vijeću Splita nedavno se 'odčepilo' po pitanju ulica i trgova, a zbog nepostojanja većine inicijative mahom prolaze vezanom trgovinom. Park Prvog splitskog odreda prošao je tek kada je zeleno svjetlo dobio spomenuti Prilaz žrtava komunizma, a i novi Trg žrtava fašizma stavljen je na dnevni red sjednice nakon točaka u kojima će se raspravljati o novoj Ulici 158. brigade Hrvatske vojske i Ulici 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske.

Sa 17 vijećničkih potpisa sve inicijative će sasvim sigurno proći ako se na sjednici ne pojavi barem dvoje od 35 vijećnika, što je poprilično realno. Osim toga, ideju će poduprijeti Marijana Puljak i Jakov Prkić iz stranke Pametno 'ako se uvjere da je sve u skladu sa strukom'. Potpise nisu dali, niti su se o tome očitovali, vijećnici HDZ-a, Kerumovog HGS-a, HSLS-a i desnih stranaka.