Riječ je o pravome 'političkom manevru' - pismu od 23. srpnja 1809., potpisanom s 'Napole', što je vjerojatno deminutiv od Napoleon, čija je vrijednost procijenjena na 12.000 do 15.000 eura, ranije je AFP-u rekao Jean-Christophe Chataignier, partner i direktor Odjela za stil kasnoga francuskog klasicizma u vrijeme Napoleona I., poznatijeg kao 'empire'.

'Ovo je uhićenje bio jedan od događaja koji je obilježio Napoleonovu vladavinu na političkoj i vjerskoj razini. Napoleon je znao da će se pismo distribuirati i da je namijenjeno svim vlastima', pojasnio je Chataignier.

U njemu se Napoleon obraća nadkancelaru Jean-Jacques-Régisu Cambacérèsu i piše: 'Papa je suprotno mojoj naredbi i bez moje suglasnosti odveden iz Rima; također je suprotno mojoj naredbi i bez moje suglasnosti odveden u Francusku. No o tomu nisam obaviješten deset ili dvanaest dana nakon što je sve realizirano.'

'On na taj način želi pokazati svoj autoritet, a da ga pritom nitko ne može lišiti vjerodostojnosti', pojasnio je Chataignier. Napoleon je iskoristio priliku i preuzeo vlast nad dijelom Papinske države, posebno nad lukama, a svoje je trupe poslao u Rim 2. veljače 1808. i u ožujku protjerao strane kardinale.

Papa Pio VII. na kraju je uhićen u Vatikanu krajem srpnja 1809., pritvoren u Grenobleu te je poslan u Italiju 1. kolovoza, da bi na Napoleonov zahtjev završio u kućnome pritvoru u Savoni, a zatim u Fontainebleau. Za vrijeme zatočeništva Pio VII. bio je pod stalnim Napoleonovim pritiscima. Jedan od carevih zahtjeva bio je i poništenje njegova braka što je Papa kategorično odbijao. Unatoč tomu, Napoleon se razveo i oženio austrijskom nadvojvotkinjom Marie Louiseom.

'Francuski je car na taj način kanio dodatno učvrstiti svoj utjecaj na katoličku vjeru, a sve je orkestrirao još od svoje krunidbe u Notre-Dameu. Ondje se sam okrunio, premda taj zadatak obično obavlja Sveti Otac', podsjeća francuski stručnjak.