Od dana kad dobije cijeli iznos država primateljica novca ima rok od 18 mjeseci da potroši sva sredstva iz Fonda solidarnosti za financiranje hitnih popravaka na javnim zgradama, odnosno konstrukcijsku obnovu te operacije koje su se događale odmah nakon katastrofe.

Pravila Fonda solidarnosti EU-a ne predviđaju produljenje roka od 18 mjeseci i ne postoji presedan u kojem se takvo što tražilo ili odobrilo u prošlosti, odgovorili su Jutarnjem listu iz Europske komisije. To znači da Hrvatska mora do kraja lipnja sljedeće godine potrošiti svih 5,1 milijardu kuna za konstrukcijsku obnovu javnih zgrada, što je nemoguće, jer se u godinu dana od dobivanja tih sredstava u prosincu 2020. do danas potrošilo nevjerojatnih 80 milijuna kuna, odnosno zanemarivih 0,16 posto.

Sredstva koja ostanu nepotrošena moraju se vratiti Komisiji, pa se može dogoditi da će se konstrukcijska obnova financirati ili iz državnog proračuna ili drugih europskih izvora, što znači manje novca za druge razvojne projekte.

Iako su iz Vlade cijelo vrijeme stizale poruke da će se tražiti produljenje roka, to se još nije dogodilo.

I zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno je izjavio kako se nada da će se rok produljiti barem za šest mjeseci, ali da pregovore o tome vodi Vlada iz koje, pak, ne odustaju od namjere da se rok ipak produlji, iako sve govori da je to možda nemoguće. Tvrde da vode razgovore o obnovi i korištenju sredstava Fonda solidarnosti Europske unije na svim razinama.

Prošli tjedan održan je radni sastanak s Europskom komisijom na kojem su razmotreni detalji provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti EU, kao i da se posebno uzme u obzir specifičnost situacije Hrvatske s dva razorna potresa koji su se dogodili u roku manje od godinu te problem progresivnih šteta, kažu u Banskim dvorima.

Uz ovaj problem, država je potpuno krivo raspodijelila svotu od 5,1 milijardu kuna pa su Zagrebu pripale 2,2 milijarde kuna, iako oni tvrde da imaju projekata samo za milijardu kuna, a s druge strane za obnovu kulturne baštine alocirano je 870 milijuna kuna, a potpisali su ugovora za čak 3,5 milijarde kuna, odnosno za četiri puta više od predviđenog iznosa.

Ministarstvu zdravstva za sanaciju bolnica bilo je namijenjeno nešto više od milijardu kuna, a potpisali su ugovore u vrijednosti 1,9 milijardi kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja alocirano je 953 milijuna kuna, a potpisali su ugovore za sanaciju visokoškolskih i znanstvenih objekata za 2,2 milijarde kuna. Zato se sada traži od Ministarstva graditeljstva preraspodjela tih sredstava tamo gdje će se moći eventualno potrošiti, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.