Iako je Hrvatska zbog prilagodbe Europskoj uniji dužna u oporezivanje automobila uračunati i emisije CO2, intencija Vlade da uvede poseban porez na motorna vozila nije naišla na odobravanje oporbe i stručnjaka koji sjede u saborskom Odboru za financije. Naime, iako shvaćaju ekološki cilj vladajućih, nije im jasno zašto je Ministarstvo financija napustilo dosadašnji način obračuna poreza
Prema prijedlogu Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, automobili bi se ubuduće oporezivali temeljem dva kriterija - vrijednosti automobila i emisiji ugljičnog dioksida (CO2). Pri tome bi se poseban porez odnosio samo na vozila za osobnu namjenu.
'Porezna osnovica za nova vozila bila bi prodajna cijena, a za rabljena tržišna cijena. Cilj ovoga zakona nije samo fiskalni, nego i ekološki', kazao je, predstavljajući zakon, pomoćnik ministra financija.
Iako su vladajući članovi odbora podržali zakon, s njim se nije mogao složiti HDZ-ov Ivan Šuker, koji je predstavnicima Ministarstva financija zamjerio to što nisu objasnili koji će biti fiskalni učinak zakona.
'Osim toga, vi ovdje postavljate novi način obračuna trošarina. Uvodite porez na porez, što nije uobičajeno, i na mala vrata povećavate stopu PDV-a na nove i rabljene automobile', kazao je Šuker
S njime se složila i njegova stranačka kolegica Martina Dalić, koja je uvjerena da će novim načinom obračuna vladajući samo uvesti zbrku.
'Niste odgovorili hoće li Hrvatsku preplaviti rabljena vozila, jer će neka od njih možda imati manju emisiju CO2, ali neće biti najsigurnija za voziti', zapitala je Martina Dalić
Iz Ministarstva financija objasnili su da je analiza pokazala da rabljena vozila, s obzirom na to da imaju staru tehnologiju, imaju i veću emisiju CO2 te će stoga biti i više oporezivana.
Većina u Odboru podržala je i prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji i poticanju stambene štednje, kojim je predviđeno smanjivanje državnih poticaja sa 15 na 10 posto, s tim da se poticaji isplaćuju na minimalno 5.000 kuna. Drugim riječima, u budućnosti će poticaji iznositi 500 umjesto dosadašnjih 750 kuna.
Iako joj je jasno da se zbog proračunske uštede nekome nešto mora smanjiti, HDZ-ova Martina Dalić založila se za to da se povede veća rasprava o stambenoj štednji.
'Nesrazmjer između stambenih kredita u bankama i stambenim štedionicama mogao bi se protumačiti kao neuspjeh projekta stambenih štedionica, no treba imati na umu da su stambene štedionice imale kredite u kunama uz fiksnu kamatnu stopu. Mnogi bi se danas mijenjali za takve kredite', rekla je Martina Dalić.
Spomenula je pritom i spekulacije prema kojima bi se odustalo od ovakvog modela stambene štednje kazavši da se zbog uvođenja eura ne bi trebalo odustati od stambene štednje, posebice zbog fiksne kamate.
