No taj skup neočekivano je zasjenjen 'kontrarevolucionarnim' mitingom podrške Putinu nekoliko stanica metroa zapadnije. Posjetilo ga je preko sto tisuća ljudi. Organizatori su najavili 15 tisuća, pa bi sada, prema zakonu, mogli biti kažnjeni. No odmah se javio 'dragi objekt mitinga', premijer Vladimir Putin koji je zaštitnički obećao da će im 'osobno pomoći platiti kaznu'.

Prema prvim izvještajima, čini se da su 'putinisti' okupljeni na manifestaciji Protiv Narančaste revolucije brojčano nadmašili liberalne prosvjednike. Obje struje ratuju brojkama, pri čemu je dojam da pristaše Putina u tom nadmetanju imaju podršku službenih organa. Prema posljednjim policijskim podacima, u Parku pobjede okupilo se 140 tisuća pristaša najmoćnijeg ruskog državnika. Fotografije prepunog, golemog parka potvrđuju da je skup doista bio izuzetno masovan, no mediji javljaju da mnogi prosvjednici možda i nisu dopremljeni na poprište svojom voljom.

Gazeta.ru citira neke od građana nazočnih u Parku pobjede koji tvrde da su im na poslu prijetili otkazom ako odbiju doći. Neki od njih ni nisu iz Moskve. Takve metode već su mnogo puta spominjane u ruskoj političkoj praksi, no obično je bila riječ o pritisku kod izlaska na izbore. Na skupu za Putina govorili su prorežimski novinari, politolozi, vojni oficiri itd.

Gazeta.ru javlja da su nazočnima dijeljeni leci sa spiskom 'neprijatelja', među kojima se našao 'američki plaćenik' Aleksej Navaljnij - bloger, borac protiv korupcije i jedna od zvijezda protuputinovskih demonstracija. Na popisu je i Mihail Gorbačov, nobelovac i posljednji čelnik Sovjetskog Saveza koji dosad uopće nije govorio na prosvjedima protiv skandaloznih izbora i aktualnog poretka, ali je zgodan dežurni neprijatelj zbog raširenog uvjerenja u Rusiji da je po stranom diktatu srušio sovjetski imperij i otvorio vrata privatizacijskoj pljački.

Za to vrijeme, na već trećem velikom moskovskom protestu protiv izborne prevare na prosinačkim parlamentarnim izborima, trg Bolotnaja napunilo je između 80 i 120 tisuća građana (procjene organizatora), odnosno 38 tisuća (policijske procjene). Govornici su ovog puta artikulirali i glavne zahtjeve vlastima: 1) oslobađanje političkih zatvorenika, 2) poništavanje rezultata izbora za Državnu Dumu (donji dom parlamenta), 3) ostavka šefa Centralne izborne komisije Vladimira Čurova te istraga vezana uz izborne falsifikacije, 4) registracija novih oporbenih stranaka i kompleksna politička reforma, 5) provedba izvanrednih, poštenih izbora za Dumu i predsjednika države.

Izbori za predsjednika Ruske Federacije održat će se 4. ožujka ove godine.