Za multimilijunaše iz arapskog pojasa, još uvijek je privlačnije ići u šoping u inozemstvo. Ta navada traje od 70-ih godina, kada su krenuli stizati prvi novci od naftnog biznisa, ali danas arapski bogatuni imaju podosta mjesta za tratiti keš i u svojim domovinama. Šoping centri Perzijskog zaljeva danas privlače i strane kupce iz Rusije, Indije, a u zadnje vrijeme i Afrike. Konzultantska firma Bain & Company procjenjuje da je potrošnja na luksuz u toj regiji lani porasla za 10 posto, do osam milijardi dolara.

Arapski lovaši – često dokoni feudalci i despoti kojima je sjekira pala u med kad je pod pijeskom njihovih posjeda nađena nafta - također odvaljuju na poznate brendove. Ali više od svega pali ih nadmetanje u statusnim simbolima i posjedovanje novotarija. Patrik Chalhoub, šef Chalhoub grupe (specijalizirane za trgovinu luksuzom), tvrdi da njegove mušterije sve više točno znaju što žele i streme biti posebni u svojim rasipničkim izborima.

'To izgleda otprilike ovako: 'Imaš Maserati? Ok, ja sam naručio Bentley 4X4.' Za mlade potrošače, što je egzotičnije – to bolje. Ljudi me pitaju mogu li im nabaviti benglaskog tigra za 'dekoraciju' na zabavi. Netko pak želi za poklon kupiti, recimo, pigmejsku kozu, točno navodeći kakve boje mora biti i koliko visoka', opisuje Selina Dixon iz ureda Quintessentiallyja u Abu Dhabiju.

Muslimanske žene često nose abaju, tradicionalnu mantiju preko odjeće, pa se konzumerizam i materijalizam pojavljuju u vidljivim detaljima poput torbica i sunčanih naočala. Tvrtka Euromonitor računa da je u zadnjih pet-šest godina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (tamo se nalazi Dubai) prodaja stvari poput navedenih porasla za 74 posto, a prodaja satova i nakita za 65 posto.

U luksuzni snobizam spadaju i ekskluzivne zabave, odnosno angažman 'ljudi – brendova'. Bogati Saudijci platit će masno da im se na privatnoj zabavi pojavi, recimo, nogometna superzvijezda, ili da za njih kuha chef svjetski renomiranog restorana. Na arapskom tržištu luksuza brendovi poput Beckhama mogu biti jednako unosni kao Cartier, Gucci ili Rolls Royce - zaključuje the Economist.

I tako, dok šeici, emiri, sultani i drugi feudalci po Arapskom poluotoku svoju muškost dokazuju trateći bez napora stečene milijune, u obližnjim zemljama poput Jemena nezaposleno je preko 50 posto radne snage, oko 40 posto stanovništva živi u siromaštvu, a društvo u propadanju stvara plodno tlo za ekspanziju radiklanog islama.