Potrošnji koja je porasla u posljednjih deset godina, teško se može ući u trag. U Afganistanu je, primjerice, SAD izdvojio 771 milijun dolara za vojne zrakoplove namijenjene afganistanskim pilotima, od kojih većina još uvijek ne zna letjeti, piše ProPublica.

Prošle godine je američki zakonodavac izradio prijedlog zakona koji će zahtijevati više transparentnosti i procjenu sigurnosti i svih stranih programa pomoći. Zakon je zagovarala koalicija Tea Party i agencije kao što je Oxfam America. Međutim, Obamina administracija je uspješno maknula sigurnosnu pomoć iz prijedloga zakona, navodi se u pismu koje posjeduje ProPublica i u intervjuima s kongresnim djelatnicima.

'Nitko to sustavno ne provjerava', rekao je Gordon Adams, koji je radio na poslovima iz nacionalne i međunarodne sigurnosti u Uredu za upravljanje i proračun 1990. Sigurnosna pomoć porasla je 227 posto između fiskalnih godina 2002. i 2012, kada je iznosila rekordnih 26,8 milijardi dolara. Taj rast se uglavnom odnosi na programe u Iraku i Afganistanu, koji su na početku biti reducirani. Ovogodišnji proračun izdvaja oko 20 milijardi dolara.

Brojni primjeri iz Afganistana ilustriraju probleme nedostatka dugoročnog planiranja i suradnje između agencija. Tako je, primjerice, prošle godine u jednom policijskom objektu, koji su izgradile američke vojne snage, glavni inspektor za obnovu Afganistana pronašao i zgradu koja se koristi kao kokošinjac. U drugom objektu, koji je bio namijenjen za 175 policajaca, radilo je samo njih 12. Ljudi nisu imali ni ključeve za mnoge zgrade, piše ProPublica.

Ostala izvješća navode da je dano šest milijuna eura za vozila koja su ili uništena ili koja nisu viđena već godinama, te 12,8 milijuna dolara za električnu opremu koja stoji neiskorištena, dok Ministarstvo obrane i USAID očekuju da je ovi drugi instaliraju.