S obzirom na ozbiljne posljedice zatvorskog stresa, danas se u razvijenim zemljama sve više pozornosti posvećuje uvođenju programa za razvoj učinkovitih strategija suočavanja sa stresom, kako za zatvorenike, tako i za službenike. Ti programi uključuju treninge upravljanja stresom po principima bihevioralno-kognitivnih terapija, tehnike relaksacije, tjelovježbu, prakticiranje istočnjačkih meditacija i slično.

Recentne studije ukazuju da bi među njima posebno korisne mogle biti mindfulness intervencije kao što su program ublažavanja stresa utemeljen na punoj svjesnosti (MBSR) i kognitivna terapija pune svjesnosti (MBCT). Iako su ovi programi originalno razvijeni za osobe s povratnom depresijom, kroničnom boli i bolešću, pokazali su se korisnima i za niz drugih psihičkih i tjelesnih poteškoća.

U nekolicini zemalja mindfulness programi počeli su se provoditi i u zatvorima, kako sa zatvorskim službenicima, uglavnom pravosudnim policajcima, tako i sa zatvorenicima. Potaknute njihovim ohrabrujućim rezultatima, Dragana Markanović i Branka Bagarić, psihologinje i akreditirane bihevioralno-kognitivne terapeutkinje iz Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije (HUBIKOT) osmislile su sličan program za hrvatske zatvore.

Vrijednost ovog programa prepoznala je Uprava za zatvorski sustav i probaciju. U okviru projekta 'Mindfulness program suočavanja sa stresom za zaposlenike zatvorskog sustava' Ministarstvo pravosuđa je 2017. godine financiralo provedbu dvomjesečnog treninga mindfulnessa s 55 službenika iz Kaznionice u Lepoglavi, Kaznionice u Glini, Zatvora u Gospiću, Zatvora u Zagrebu, Centra za dijagnostiku i Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav i probaciju.

Zadovoljstvo treningom i bolje nošenje sa stresom

''Trening koji smo provele zasnovan je na kognitivnoj terapiji pune svjesnosti te je uključivao dokazano učinkovitu kombinaciju suvremene bihevioralno-kognitivne terapije i istočnjačkih meditativnih vježbi. Iako je riječ o neuobičajnom načinu učenja, službenici su bili vrlo otvoreni i suradljivi. Radeći s njima uvidjele smo da obavljaju zahtjevan i stresan posao. Stručna evaluacija projekta pokazala je da su nakon treninga izvještavali o značajnom smanjenju stresa na poslu, općih psihopatoloških problema, depresivnosti i anksioznosti te jačanju usredotočene svjesnosti. Pozitivne promjene održale su se i u tromjesečnom razdoblju praćenja. Službenici su iskazali izrazito visoko zadovoljstvo različitim aspektima treninga i potrebu za nastavkom sudjelovanja u ovakvim programima'', pojašnjava voditeljica treninga Branka Bagarić, dodajući kako bi ovaj trening mogao biti koristan i zatvorenicima.

Voditeljica projekta Dragana Markanović ističe kako su izrazito pozitivni ishodi projekta doveli do nove suradnje s Ministarstvom pravosuđa koje je od travnja 2018. do travnja 2019. godine financiralo novi projekt usmjeren upravo na edukaciju službenika za provedbu ovakvih treninga u zatvorskom sustavu pod nazivom 'Edukacija službenika zatvorskog sustava za provođenje mindfulness programa – drugi stupanj'.

''U sklopu projekta razvile smo prvu takvu edukaciju na našim prostorima. Naglasak ove faze edukacije bio je na učenju teorijskih osnova mindfulness pristupa te radu na sebi. Pritom smo se vodile inozemnim smjernicama prema kojima stručnjaci koji provode ove programe trebaju za njih biti adekvatno educirani, imati barem jednogodišnje iskustvo osobnog prakticiranja mindfulnessa, ali i kliničku podlogu ako ovaj pristup primjenjuju s osobama s psihičkim smetnjama. Tako educirani stručnjaci znaju prepoznati indikacije i kontraindikacije za sudjelovanje u programu'', ističe Markanović.

Edukaciju je pohađalo ukupno 11 službenika iz Kaznionice u Lepoglavi, Kaznionice u Glini, Zatvora u Zagrebu, Centra za dijagnostiku i Odgojnog zavoda u Turopolju, pri čemu su svi bili stručnjaci pomagačkih zanimanja koji na svojim radnim mjestima provode posebne programe tretmana. U okviru međuresorne suradnje pridružila su im se i dva psihologa iz Ministarstva unutarnjih poslova, koji su također započeli s uvođenjem treninga mindfulnessa u policijski sustav. U edukaciju se uključilo i sedmero tzv. facilitatora mindfulness treninga koji potpomažu rad grupe, a riječ je o troje službenika zatvorskog sustava i četvorici policajaca iz zagrebačke 7. policijske postaje s osobnim iskustvom prakticiranja mindfulnessa.

Kvalitetniji rad sa zatvorenicima

Dunja Božić, psihologinja zaposlena u HUBIKOT-u i jedna od izvoditeljica projekta, naglašava kako su rezultati stručne evaluacije novog projekta ponovno bili izvrsni.

''U usporedbi s razdobljem prije edukacije, službenici su nakon nje izvijestili o značajno višim razinama svjesnosti kada im se pojave neugodne misli i predodžbe. Na ova iskustva su reagirali s više osvještavanja i otpuštanja te manje averzije i negativnog prosuđivanja'', istaknula je Božić, dok Markanović dodaje da takav odnos prema neugodi može pomoći u kvalitetnijem obavljanju zahtjevnog i emocionalno iscrpljujućeg posla kao što je rad sa zatvorenicima.

''To potvrđuje i nalaz da su stručnjaci nakon edukacije postizali više rezultate na profesionalnom postignuću, što podrazumijeva bolje nošenje s neugodnim emocijama njihovih korisnika, pozitivan utjecaj na korisnike te manje iscrpljenosti nakon rada s njima. Bolje nošenje s neugodom na poslu može imati pozitivne posljedice na zdravlje stručnjaka i smanjiti vjerojatnost za sagorijevanje na poslu'', pojašnjava Markanović.

U okviru projekta izrađena je i brošura 'Na rubu živaca: o psihičkim teškoćama i njihovom prevladavanju'. Riječ je o psihoedukativnom materijalu namijenjenom svim službenicima Ministarstva pravosuđa, osobito onima koji izravno rade sa zatvorenicima i koji su izloženi visokim razinama stresa. Svrha je brošure pomoći u otklanjanju tipičnih mitova o psihičkim smetnjama, smanjiti stigmatizaciju te educirati o dostupnim oblicima pomoći i učinkovitosti psiholoških tretmana.

''Brošura također upoznaje službenike s mindfulness pristupom kako bi ih se motiviralo na uključivanje u buduće treninge koje će provoditi njihovi kolege educirani u okviru projekta. U cilju promicanja projekta i mindfulness pristupa i među stručnjacima, pripremile smo stručni rad o primjeni MBCT-a u području stresa i traume koji će biti objavljeni kao poglavlje uredničke knjige. Rezultate treninga mindfulnessa sa zatvorskim osobljem prikazale smo i na Međunarodnoj konferenciji o mindfulnessu u Amsterdamu prošle godine'', dodaje Bagarić.

Korisnost i prihvatljivost mindfulnessa u sustavu

Govoreći o svojim iskustvima sudjelovanja u projektu, socijalna pedagoginja i viša stručna savjetnica za tretman iz Zatvora u Zagrebu Kristina Anić Kuhar kaže kako je korist mindfulnessa nemjerljiva te je smatra velikom mogućnošću za napredak zatvorskog sustava, ali i kao ''osvježenje u našem svakodnevnom sivilu, užurbanosti i stresnom načinu života u zatvoru''.

Dragana Vasović, socijalna radnica i viša stručna savjetnica za tretman u Kaznionici u Lepoglavi sudjelovanje u projektima također povezuje s pozitivnim promjenama u osobnom i profesionalnom životu. ''Općenito sam zadovoljnija. Sada uspijevam izreći svoje mišljenje te se zauzeti za sebe bez nerviranja zbog povratne informacije. Zatvorenici me više ne nerviraju i mogu ih saslušati bez ulaženja u konflikte. Imam i kvalitetniji odnos sa svojom djecom. Prije su me neugodne emocije i nezadovoljstvo znali preplaviti, što bi onda uzrokovalo probleme u komunikaciji'', napominje Vasović, dodajući kako bi posebne koristi od programa mogli imati i ovisnici.

Da bi mindfulness intervencije mogle biti korisne i prihvatljive zatvorenicima smatraju i Marijana Milošić Žonta i Martina Stančić, socijalne radnice i više stručne savjetnice za tretman u Kaznionici u Glini. Vjeruju da se ovakvi treninzi mogu organizirati čak i u složenim sustavima kao što je zatvorski te dodaju da bi bilo vrlo korisno službenicima najprije ponuditi osnovni osmotjedni trening, a zatim i mogućnost svakodnevnog kratkog vježbanja na poslu.

S obzirom na ohrabrujuće znanstvene dokaze o korisnosti mindfulness programa i u radu s maloljetnim prijestupnicima, u projekt je uključena Bernardica Franjić-Nađ, psihologinja i viša stručna savjetnica za tretman u Odgojnom zavodu u Turopolju. Franjić-Nađ pojašnjava kako mladi prijestupnici, posebno oni čije je delinkventno ponašanje toliko intenzivno i ustrajno da rezultira njihovim upućivanjem u zatvorski sustav, čine posebno ranjivu skupinu kojoj su potrebne učinkovite intervencije.

''Maloljetnici u našem Zavodu većinom imaju prethodna iskustva odrastanja u nepovoljnim i štetnim obiteljskim uvjetima, niske kvalitete života te zloporabe različitih psihoaktivnih tvari. Kod njih prevladavaju poteškoće samokontrole, distraktibilnosti pažnje i neadekvatnih obrazaca suočavanja sa stresorima koje neposredno i posredno rezultiraju raznolikim oblicima neprilagođenog i nepoželjnog ponašanja. Trening mindfulnessa, odnosno učenje svjesnosti na vrlo sustavan način, uz kultiviranje nereaktivnosti i neprosuđivanja, dokazano utječe na smanjenje navedenih poteškoća'', ocjenjuje Franjić-Nađ.

O izrazito pozitivnim iskustvima i značaju njihovog uključivanja u projekt izvještavaju i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova. ''Osim što je našim sudjelovanjem u edukaciji ostvarena važna suradnja dvaju ministarstava, ono je podržalo razvoj značajnih promjena u Ministarstvu unutarnjih poslova u vidu brige za mentalno zdravlje policajaca. Psihološko savjetovalište Visoke policijske škole svojim je radom dovelo novi i proaktivni pristup jačanju mentalnog zdravlja hrvatskih policajaca, a ova nam je edukacija omogućila daljnje provođenje jednog od najsuvremenijih i dokazano učinkovitih mentalnih treninga u hrvatskoj policiji'', ističe psihologinja i voditeljica Psihološkog savjetovališta Visoke policijske škole Ivana Glavina Jelaš.

Profesionalne kompetencije i skrb poslodavca

''Djelatnici MUP-a koji su sudjelovali u edukaciji procjenjuju edukaciju iznimno korisnom i besprijekorno organiziranom, uz isticanje kompetencija i kvalitetnog pristupa voditeljica'', smatra Jurica Pačelat, psiholog i viši stručni referent u Sektoru za ljudske potencijale. Kruno Mahnet, policajac zagrebačke 7. policijske postaje koji je sudjelovao u edukaciji za facilitatora, naglašava ulogu edukacije u nastavku vlastite prakse kao nužnog uvjeta za kvalitetnu provedbu mindfulness programa u njihovom radnom okružju.

I HUBIKOT-ov projektni tim vrlo je zadovoljan postignutim rezultatima i iznimnim angažmanom službenika uključenih u edukaciju, kao i odličnom suradnjom s kaznenim tijelima uključenima u projekt te Središnjim uredom Uprave za zatvorski sustav i probaciju.

''Prepoznavanjem važnosti brige za psihičku i fizičku dobrobit službenika zaposlenih u zatvorskom sustavu te pružanjem podrške provedbi ovih projekata Ministarstvo pravosuđa stalo je uz bok najrazvijenim zemljama svijeta kao što su Velika Britanija i SAD. Time nije samo povećalo profesionalne kompetencije svojih službenika, već i njihove kapacitete za očuvanje vlastitog mentalnog zdravlja istaknuvši se kao primjer poslodavca koji skrbi o potrebama svojih radnika'', zaključuje voditeljica projekta Dragana Markanović.