Zakonom usvojenim u travnju vladajuća većina u RS zapravo je reagirala na sudski postupak koji je pokrenut protiv predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, optuženog za nepoštivanje odluka visokog predstavnika za BiH. Bude li osuđen, Dodiku prijeti kazna do pet godina zatvora i automatska smjena s dužnosti.

Spornim su zakonom, koji uz to ima retroaktivnu primjenu, vladajuće strukture u RS odredile da, uz predsjednika i potpredsjednike entiteta, imunitet od kaznenog progona imaju i svi članovi entitetske vlade te zastupnici u parlamentu RS.

Zakon navodi kako oni "neće biti kazneno ili građanski odgovorni za izraženo mišljenje, davanje glasa ili bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon prestanka mandata".

Takav je zakon usvojen unatoč upozorenjima iz struktura EU da je riječ o neprihvatljivoj praksi kojom bi se umanjila sudska odgovornost političkih predstavnika, a retroaktivnom primjenom dovodi se u pitanje pravna sigurnost.

Kako se na ta upozorenja u RS nisu obazirali skupina bošnjačkih zastupnika u parlamentu BiH zatražila je, nakon usvajanja zakona, od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti tog akta.

Taj je sud u četvrtak utvrdio kako je zakon protuustavan jer nije sukladan Zakonu o imunitetu na državnoj razini, a slijedom toga ni Ustavu BiH.

Istaknuli su kako državni zakon ne propisuje imunitet od kaznene odgovornosti za nositelje izvršne vlasti, već samo imunitet od građanske odgovornosti za ono što učine obnašajući svoju dužnost.

Ustavni sud BiH zaključio je i kako davanje imuniteta od kaznene odgovornosti nositeljima izvršne vlasti nije opravdano nikakvim javnim interesom koji bi dopuštao odstupanje od jednog od temeljnih načela vladavine prava kojima je propisana jednakost počinitelja kaznenih djela pred zakonom.