Premda je na 28 groblja na području Zagreba u 2020. sahranjeno 8958 ljudi, odnosno 867 više nego u 2019., te su obavljene 7323 kremacije, odnosno 734 više, poslovni rezultati Gradskih groblja, koje je vodio uhićeni direktor Patrik Šegota, daleko su od onog što bi sugerirala čuvena sintagma iz komedije 'Maratonci trče počasni krug' Dušana Kovačevića da je 'samo smrt siguran posao'.

Naime, unatoč većem obimu posla, ostvarena je dobit od 960 tisuća kuna, što je 7,1 milijun kuna lošiji rezultat nego u 2019. Doduše, kada bi se gledao samo efekt ukopa i kremiranja, spomenuta sintagma bila bi u potpunosti točna jer, kako stoji u izvješću upućenom na Skupštinu Grada Zagreba, poslovni prihodi u dva usporedna razdoblja veći su za 24,4 milijuna kuna uslijed većeg broja prodanih grobnica te više ostvarenih prihoda od ukopa i kremacija.

I dok su s jedne strane pandemija covida i povećani mortalitet utjecali na prihode, tako je potres utjecao na rashode koji su u odnosu na 2019. godinu bili veći za 31,7 milijuna kuna. U strukturi rashoda najviše su rasli materijalni troškovi i usluge (20,3 milijuna kuna), troškovi osoblja (4,1 milijun kuna) te interni rashodi (7,7 milijuna kuna).

Povećanje materijalnih troškova obrazlaže se povećanjem troška komunalnih usluga, odnosno zbrinjavanjem veće količine otpada (9,8 milijuna), troškova kooperanata (4,2 milijuna) i većih troškova održavanja (4,3 milijuna). Istovremeno su rasli troškovi osoblja za 4,1 milijun kuna zbog povećanja osnovice bruto plaća temeljem novog kolektivnog ugovora. Povrh svega rasli su troškovi internih rashoda (7,7 milijuna kuna), što Groblja propisuju većim hortikulturnim troškovima Zrinjevca.

Autobusni kolodvor na koljenima

I dok je pandemija povećala prihode Gradskim grobljima, Autobusnom kolodvoru oni su drastično pali, pa je tako prošlu godinu ova podružnica Zagrebačkog holdinga završila u gubitku od 7,5 milijuna kuna prije oporezivanja, što je u odnosu na 2019. godinu za 26,3 milijuna kuna lošiji rezultat.

Ukupni prihodi iznosili su 22,5 milijuna kuna, plan je bio 53,8, a u 2019. iznosili su 48,5 milijuna kuna. S druge strane rashodi su iznosili 30,1 milijun kuna, plan je bio 32,7, a u 2019. bili su na razini 29,9 milijuna kuna.

Kako je glavni prihod AKZ-a prodaja karata, a autobusi zbog lockdowna nisu vozili skoro dva mjeseca dok su ostatak godine vozili u smanjenom obimu, jasno je zašto je konačni rezultat takav kakav jest. Rashodi su pak rasli zbog primjene novog kolektivnog ugovora i rasta plaća.