Kandidat za gradonačelnika Zagreba (Fokus) Davor Nađi predstavio je u petak plan gospodarenja otpadom koji uključuje pet razina među kojima je izgradnja energane, čime bi se postigle uštede u gradskom proračunu i efektivna zaštita okoliša, a grad više ne bi bio "kantograd"
"Energetskom oporabom mogu se ostvariti dodatni efekti gdje umjesto da taj otpad završava na odlagalištu, mi od njega zapravo dobivamo grijanje i električnu energiju. Građane obično brine da bi energana zagađivala okoliš, ali to više nije tako jer su EU standardi toliko visoki da iz nje izlazi samo čisti zrak", rekao je Nađi na konferenciji za medije.
Fokusov prijedlog gospodarenja otpadom tako uključuje edukaciju i prevenciju, ponovnu oporabu materijala, selekciju otpada samo na suhe i mokre frakcije i njihovo recikliranje, energetsku oporabu te odlaganje otpada, pri čemu bi na deponiju završilo samo sedam posto otpada.
Nađi je naveo kako u Zagrebu trenutno postoje dvije potencijalne lokacije za izgradnju energane. Jedna je pored Resnika, a druga, za koju bi trebalo mijenjati neke preduvjete poput prostorno-planske dokumentacije, je pored toplane u jugoistočnom dijelu Zagreba. Toplana već ima infrastrukturu za distribuciju toplinske energije, to bi bilo jedno logično mjesto, objasnio je.
Izgradnja takvog postrojenja u Zagrebu koštala bi oko 600 milijuna kuna te bi se mogla financirati iz EU fondova koji bi pokrili do 85 posto troškova izgradnje.
To znači da bi Grad Zagreb za njezinu izgradnju morao izdvojiti oko 90 milijuna iz proračuna, dok bi energana na godišnjoj razini uštedjela 173 milijuna kuna kroz supstituciju energenata i prodaju jedinica emisija CO2 na EU tržištu, odnosno takva investicija isplatila bi se već u prvoj godini, naveo je kandidat za zamjenika gradonačelnika Zagreba Davor Huić.
"Naš prijedlog ima niz pozitivnih posljedica, ekonomskih, ekoloških, ali i na kvalitetu života građana", ocijenio je Huić. Dodao je da su gubici Čistoće veliki, a Fokusov model omogućit će smanjenje broja zaposlenih u administraciji, smanjenje broja kanti na ulicama, a time i broj kamiona čime se dodatno smanjuju troškovi Čistoće, ali i zagađenje okoliša.
Kao primjer efektivnog gospodarenja otpadom Nađi i Huić naveli su Dansku u kojoj samo četiri posto otpada završava na deponiju, a energana CopenHill u Kopenhagenu projektirana i za druženje i rekreaciju, što pokazuje sigurnost takvog postrojenja.