Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nakon raspisanog natječaja, obavio je danas razgovor s 12 kandidata za članove i zamjenike članova Vijeća za nacionalnu sigurnost, no sudeći po reakcijama dvoje vodećih ljudi tog odbora do izbora vjero vjerojatno neće doći, te će se natječaj morati ponoviti.

'Razgovarali smo sa 12 kandidata, što je nešto malo više od potrebnog broja (op.a. 10), a osobno smatram, kandidati su neujednačenih kvalifikacija, odnosno iskustava za ovaj posao. Vidjet ćemo sutra kako će odlučiti većina, s obzirom da u Odboru vladajuća koalicija ima većinu, i po ustaljenoj praksi istina se odlučuje vladajućom većinom', kazao je predsjednik odbora Miroslav Tuđman.

Naime, Odbor za unutarnju politiku sutra bi trebao listu kandidata suziti na njih 10 (5 kandidata za članove i 5 kandidata za zamjenike članova) te tu listu proslijediti na plenarnu sjednicu Sabora na potvrđivanje.

Tuđman jasno daje do znanja da dobar dio kandidata nije oduševio u razgovorima, a sličnog mišljenja je i potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Igor Dragovan.

'Ja osobno mislim da ovdje ne postoji dovoljan broj kandidata koji bi uopće mogao biti u tom vijeću i bojim se da ćemo imati problem s ponovljenim natječajem. To je moje osobno mišljenje. Mislim da ljudi koji su se javili, po mom skromnom mišljenju, ne ispunjavaju niti minimalne uvjete da bismo mogli izabrati ukupni broj kandidata koji se traži, neki ispunjavaju, ali najveći dio ne', kazao je Dragovan.

I doista, na današnjim razgovorima s kandidatima moglo se čuti svašta. Kandidatkinje za članice vijeća Lidija Grčić (predložena od strane Udruge 108. brigade ZNG-a) i Tadijana Vukušić (predložena od Hrvatske udruge mladih) već su članice Povjerenstva za rad po pritužbama MUP-a, koje je zatrpano poslom, no obje smatraju da bez problema mogu sjediti i u Vijeću za građanski nadzor.

Dvije funkcije ne smetaju ni Zoranu Grgiću, koji je već član drugog nadzornog tijela - Vijeća za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija. U tom tijelu sjedi, kako ja kazao na razgovoru, već treći mandat, a ovaj posljednji ističe mu u listopadu. Bio je član tog tijela i u slučaju Helene Puljiz, pa je jedno od pitanja na današnjem razgovoru bilo i kakav je bio stav tog vijeća u njenom slučaju. Grgić je kazao da ne može odgovoriti na to pitanje jer ne zna jesu li deklasificirani podaci i može li ih iznositi javno.

Većina kanadidata u razgovoru je znala odgovoriti na pitanje koje su ovlasti vijeća, no bilo je nekih i koji, sudeći po odgovorima, nisu bili posve sigurni. Tako je primjerice jedna od kandidata za zamjenika člana vijeća Zdravko Mirosavljević, na pitanje koje su ovlasti vijeća kazao da je ono zaduženo za nadzor policijskih poslova, no na pitanje o kojim se točno poslovima radi taj kandidat nije znao konkretno odgovoriti.

Vijeća za građanski nadzor podjedinih policijskih ovlasti, kao što i samo ime kaže, ne nadzire sve policijske ovlasti, nego samo četiri mjere koje policija u svom poslu provodi. Radi se o prikrivenim policijskim mjerama: promatranju, praćenju, klopci i zasjedi, te o izlistu telefonskih poziva.

Jedan od onih koji smatra da može nadzirati policiju u provođenju tih mjera je i Darko Samardžija, koji trenutno radi kao srednjoškolski profesor, a kojeg je za člana vijeća predložila Brodsko-posavska udruga inovatora. Uvjeren je da mu u nadzoru može pomoći iskustvo iz računalne forenzike, ali i iskustvo sa srednjoškolcima. 'U našu školu dolaze učenici različitih profila i zbog nekih je i policija dolazila u školu. I ja sam vidio kako je policija popratila neki događaj i bio sam zadovoljan njihovim radom', kazao je Samardžija

Najveći interes na razgovorima pobudio je ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača, koji iza sebe ima iskustvo 20 godina rada u krim policiji. Iako je i državni dužnosnik i ima povijest rada u policiji Rajkovača ne smatra da je to inkompatibilno s funkcijom člana Vijeća za građanski nadzor. To opravdava činjenicom da dobro poznaje policijski rad, ali i da članovi Vijeća za građanski nadzor ne dobivaju ikakvu naknadu.

Međutim, članove Odbora za unutarnju politiku najviše je zanimalo mišljenje koje je tom tijelu poslao kao ravnatelj agencije. Naime, s obzirom da su nevladine udruge tražile da izbor kandidata za vijeće bude javan, a i da se njihovi životopisi objave javno, Odbor za unutarnju politiku zatražio je i stručno mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka o tome može li današnja sjednica s razgovorima biti otvorena ili zatvorena, te koji podaci mogu biti dostupni javnosti. Agencija je tada odgovorila da je moguće učiniti dostupnim samo one podatke iz životopisa koji su navedni u javnom pozivu za ispunjenje uvjeta natječaja. Radi se podacima o stručnim kvalifikacijama i podacima koji se odnose na osobni ugled u javnosti. Osobne podatke poput onih o nacionalnosti, kontakt podacima ili bračnom stanju, kaže Agencija u mišljenju, trebalo bi zaštiti.

'Mi smo od vas tražili konkretan odgovor može li sjednica biti otvorena ili zatvorena, a vi ste nama samo citirali odredbe zakona koje mi već znamo i niste nam dali decidirani odgovor. Pa kako ćete vi sutra odlučivati kao član vijeća? Mi ne možemo imati i zatvoreni i otvorenu sjednicu istovremeno. Vi ste napisali načelno treba biti otvoreno, a sve ostale podatke treba zaštititi. Kada bi vam došao neki slučaj kao članu vijeća jel' bi i onda odgovorili da istovremeno i jesu i nisu prekršena nečija ljudska prava', upitao je Rajkovaču član odbora Nenad Stazić. Spočitnuo mu je i što je na početku razgovora otkrio svoje bračno stanje čime je, ako je suditi prema mišljenju koje je dao kao ravnatelj Agencije, prekršio Zakon o zaštiti osobnih podataka.

Hoće li se nakon svega ponavljati samo dio izbora ili će se morati raspisati posve novi natječaj za članove Vijeća za građanski nadzor primjene pojedinih policijskih ovlasti bit će poznato sutra. Ako se pita Miroslava Tuđmana, cijeli izbor tako i tako nema smisla dok god ovlasti i rad vijeća ne bude dobro razjašnjen u Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima.

'Zakon ima niz manjkavosti koje se očituju već sad, u startu, kad trebamo izabrati kandidate. S jedne strane, kaže se da Vijeće ima članove i zamjenike, no ne zna se kako se ti zamjenici određuju i kada stupaju na scenu, da li kad član odustane od rada u vijeću ili nije u stanju doći na sjednicu. Osim toga, po zakonu, stručna služba koja treba biti u funkciji Vijeća je u MUP-u, a onda opet ne znate tko saziva konstituirajuću sjednicu Vijeća, a na toj sjednici treba donijeti poslovnik koji će potvrditi Sabor, a ne zna se tko će ga pripremit. Ako će to biti stručna služba MUP-a, onda je to po uzrečici 'Kadija se tuži, kadija te sudi', kaže Tuđman.

Upozorava uz to i na problem sigurnosnih provjera. 'Zakon kaže da se provjera radi za članove Vijeća, ne kandidate. E sad, teorijski možete zamisliti što se događa ako Odbor, odnosno Sabor potvrdi članove Vijeća, a ne prođu sigurnosnu provjeru. Dodatni je problem što sigurnosne provjere trećeg stupnja traju od 3 do 6 mjeseci, tako da teorijski ako sada izaberemo, možemo biti sretni da se Vijeće sastane pod kraj godine i počne funkcionirati. To je takav šlamperaj na koji je oporba upozoravala dok se zakon donosio, ali sad smo tu gdje jesmo', zaključuje Tuđman.