Deset godina nakon početka američke invazije na Irak i dvije godine nakon povlačenja Amerikanaca, zemlji prijete novi secesionistički sukobi zbog nafte
Prema prognozama Međunarodne energetske agencije (IEA), međuvladine organizacije mahom zapadnih zemalja i njihovih saveznika, Irak bi do idućeg desetljeća mogao po izvozu nafte dostići svjetske predvodnike Saudijsku Arabiju i Rusiju. Prema IEA-u, izvoz nafte (prvenstveno u Kinu) trebao bi donositi Iraku oko 200 milijardi dolara godišnje i tako ubrzati oporavak ratom uništene zemlje.
No skoro pola iračke nafte vadi se u području koje je pod kontrolom Regionalne vlade Kurdistana. Riječ je o regiji koja je mnogo propatila u borbi Kurda za autonomiju pod režimom Sadama Huseina i ratu Sadamovog Iraka s Iranom. No danas je navodno gospodarski stabilnija i civilno mnogo mirnija u odnosu na ostatak iračke države.
U takvoj situaciji lokalne vlasti Kurdistana počele su samostalno izvoziti naftu preko Turske, što je dovelo do napetosti i grupiranja iračkih i kurdskih trupa uz granice te regije, koje ionako nisu dogovorene. Situaciju kompliciraju oni zbog kojih se, prema kritičarima američke vanjske politike, rat u Iraku u značajnoj mjeri i poveo – naftne kompanije. Regionalna vlada Kurdistana potpisala je ugovore s Chevronom i ExxonMobileom za koju centrala u Bagdadu tvrdi da su ilegalni.
