Nagorno-Karabah žarišna je točka dvaju ratova između Azerbajdžana i Armenije u više od 30 godine otkad su obje bivše sovjetske republike postigle nezavisnost.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane reklo je da su ubijena dva vojnika u razmjeni vatre nakon što je azerbajdžanska vojska zaustavila konvoj za koji je sumnjala da nosi oružje iz glavnog grada regije u zabačena područja. Rečeno je da je kombi išao nedopuštenom cestom.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da su ubijena tri dužnosnika iz ministarstva unutrašnjih poslova Karabaha. Rečeno je da je konvoj prenosio dokumente i službeni pištolj, dok su azerbajdžanske tvrdnje da je prevoženo oružje odbačene kao "apsurdne".

Nagorno-Karabah je odavno međunarodno priznat kao sastavni dio Azerbajdžana, iako je populacija te pokrajine uglavnom sastavljena od etničkih Armenaca.

Armenske snage preuzele su kontrolu nad Karabahom u ratu koji je preuzeo regiju kako se početkom 1990-ih počela urušavati sovjetska vlast. Azerbajdžan je ponovno zauzeo velika područja u šestotjednom sukobu 2020. godine koji je okončan mirovnim sporazumom te dolaskom ruskih mirotvoraca koji se i dalje nalaze u regiji.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i armenski premijer Nikol Pašinjan sastali su se nekoliko puta u sklopu nastojanja da riješe sukob, no povremeno nasilje šteti mirovim naporima.

Posljednja tri mjeseca azerbejdžanski aktivisti blokirali su Lačinski rajon koji povezuje Armeniju i Nagorno-Karabah, navodeći da se protive rudarskim operacijama u regiji.

Armenija tvrdi da su prosvjednici politički aktivisti koji djeluju u ime azerbajdžanskih vlasti.

Svjetski sud je prošli mjesec naredio Azerbajdžanu da osigura slobodno kretanje kroz Lačinski rajon.