Uratkom nazvanim 'Krhki gorostas' Hurwitz, podrijetlom Južnoafrikanac, htio je upozoriti na zastrašujuću situaciju u kojoj su se našli afrički slonovi. Naime, prema podacima World Wildlife Funda u samo tri posljednje godine krivolovci su ih ubili oko 100.000 tako da ih je danas na kontinentu preostalo manje od 500.000. Kada bi se istrebljivanje nastavilo istim tempom, ove bi divne životinje kroz desetljeće ili dva mogle zauvijek nestati. Najveće tržište slonovih kljova na svijetu je Kina gdje se uglavnom koriste za izradu vjerskih i ukrasnih predmeta - od kipića Budhe do brojanica. Za jedan kilogram slonovače krivolovci dobivaju između 200 i 300 dolara, dok na krajnjem odredištu postiže pet do deset puta veće cijene.

Skulptura slona velika je samo jednu desetinu milimetra, nevidljiva je ljudskom oku, a snimana je posebnom tehnikom u kojoj se koristi elektronski mikroskop.

'Kada sam 2014. godine napravio svoju prvu nanoskulpturu, snimatelj ju je slučajno uništio prstom. To je izazvalo pravu oluju u medijima jer je skulptura bila postala viralna. Priča me je potaknula da upozorim na krhkost populacije slonova u ljudskim rukama', napisao mi je u mail poruci Hurwitz koji se tportalu još prošle godine predstavio svojim nano-kipićima.

'Došli smo toliko daleko! Možemo snimati film o mikroskopskom slonu među brazdama ljudskog prsta, no čini se da nismo u stanju spasiti ovu vrstu od nas samih', dodao je.

Film prikazuje minijaturnog gorostasa u zastrašujućem, izbrazdanom krajoliku sačinjenom od linija u koži ljudskog prsta.

Kako funkcionira revolucionarna tehnika?

Hurwitz se u svojem procesu kreacije skulptura koristi suvremenom tehnologijom trodimenzionalnog skeniranja i multifotonske litografije. Njome je 2014. napravio kip nage žene, nazvan Trust, koji je bio širok samo 0,08 mm, a dug 0,1 milimetar (pogledajte u galeriji gore). Za usporedbu, prosječan promjer jednostanične amebe kreće se između 0,2 i 0,3 mm.

Svoje objekte prvo snima uz pomoć 200 kamera. Fotografije unosi u 3D printer koji printa toliko malene skulpture da se bez problema mogu smjestiti na ljudsku dlaku ili u papilarne linije prsta. Najsitnije detalje dodaje tzv. multifotonskom litografijom, kojom uz pomoć lasera piše po fotoosjetljivom materijalu. Tako dobiven objekt konačno snima skenerom elektronskog mikroskopa.

Za potrebe filma morao je napraviti na tisuće snimaka. Na svakoj od njih slon je zarotiran za manje od tisućinke milimetra. Za svaku sliku filma trebalo je po nekoliko minuta, a za svaku sekundu oko četiri sata. Svaki, i najmanji neželjeni pomak značio je da sve treba početi ispočetka. Ovaj jedinstveni sustav snimanja nazvan Nanoflight.Creator razvio je Stefan Diller iz Wuerzburga u Njemačkoj. Objekt koji se snima nije obasjan normalnim svjetlom već zrakama elektrona. Uzorak je presvučen zlatom, a uređaji mjere intenzitet refleksije elektrona. Mjesta na kojima je njihov broj manji registriraju se kao sjene. Dijelovi anatomije uzorka, poput nabora na koži slona, toliko su maleni da se u snimanju u obzir moraju uzimati čak i efekti kvantne prirode mikro-svijeta. Krajnji uradak rezultat je fascinantnog spoja umjetnosti i znanosti.